Protokol iz Montreala o česticama koje uništavaju ozonski omotač, kojim je zabranjena uporaba kemikalija poput klorofluorougljika, u nedavnim je znanstvenim simulacijama pokazao svijet danas koji smo upravo tom globalnom odlukom zapravo izbjegli.

Bez tog sporazuma, Zemlja i njezina flora bile bi izložene daleko većoj razini ultraljubičastog Sunčeva zračenja. Bivši glavni tajnik UN-a Kofi Annan taj je sporazum nazvao "možda i najuspješnijim međunarodnim sporazumom".

Da smo nastavili s povećanim korištenjem klorofluorougljika, oni bi doprinijeli porastu globalnog zatopljenja za dodatnih 2,5 stupnjeva Celzija do kraja 21. stoljeća, otkrio je međunarodni tim znanstvenika klimatologa.

Klorofluorougljici su naime i sami vrlo potentni staklenički plinovi. No šteta koju proizvode na ozonskom omotaču oslobodila bi i dodatnu količinu ugljičnog dioksida zbog kojeg se planet zagrijava i koji se trenutno nalazi zaključan u vegetaciji na površini Zemlje.

U prijašnjim eksperimentima znanstvenici su izlagali biljke, praktički ih mučili, visokim razinama ultraljubičastog zračenja. Biljke su ostale omamljene od tolike količine zračenja te su prestale rasti normalno i više nisu upijale uobičajenu količinu ugljičnog dioksida, rekao je vodeći autor studije dr. Paul Young iz Centra za okoliš Lancaster.

Znanstvenici su procijenili da bi, bez Montrealskog protokola, bilo 580 milijardi tona manje ugljika pohranjenog u šumama, vegetaciji i tlu. Isto tako, danas bi u atmosferi imali 40 do 50 posto više ugljičnog dioksida.

Ono što vidimo u našem eksperimentu 'svijeta koji smo izbjegli' jest dodatnih 2,5 stupnjeva Celzija globalnog zatopljenja koje bismo imali iznad zatopljenja koje nastaje iz drugih izvora stakleničkih plinova, ističe dr. Young.

Ono što se dogodilo jest da su znanstvena upozorenja saslušana i da se djelovalo, no isto to nismo vidjeli kad je riječ o klimatskim promjenama, poručio je Young za BBC-jev Radio 4.

Navedeni eksperiment zapravo sugerira da postoji nada za drugačiju budućnost koja je zapravo izbjegla najgore posljedice klimatskih promjena.

Ipak, bio bih oprezan u korištenju tog eksperimenta kao pozitivnog primjera u pregovaranjima o klimatskim promjenama, kaže na kraju dr. Young pojašnjavajući da te dvije stvari nisu izravno usporedive, ali da je svejedno dobro imati nešto pozitivno i nešto što pokazuje da se svijet može uspješno dogovoriti oko vrlo važnih pitanja.

Izvor: BBC

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju