Koncept prikupljanja podataka temeljen je na hakerskim temeljima, jer je američka agencija National Security Agency računala zarazila malware programima koji su im davali mogućnost pristupa korisničkim podacima.
Najnoviju priču o NSA i njihovim špijunskim aktivnostima donosi nizozemski list NRC Handelsblad, koji je prenio i dio PowerPoint prezentacije u kojoj se prikazuje zemljopisni raspon djelovanja. Sve je to, naravno, dio visoko povjerljivih podataka, čije je "curenje" krenulo kada je Edward Snowden "provalio" cijelu priču i prokazao NSA kao klasičnu špijunsku agenciju, koja američku nacionalnu sigurnost čuva uglavnom kroz špijuniranje ostatka svijeta. NSA je odrađivala takozvani CNE (Computer Network Exploitation), a riječ je, prema nizozemskim novinarima, o tipičnoj "zarazi" računala malware programima, ali je NSA sve to upakirala u vlastiti žargon.
CNE je, nakon što se na korisničko računalo "iskrcao" takozvani implantan (malware), omogućavao prikupljanje obavještajnih podataka sa zaraženih računala. Koliko daleko su u NSA bili spremni ići navodi se kroz još jedan dokument, u kojem ta agencija, da bi bila efektivnija, od američke vlade traži "promjene određenih zakona, jer pravno i politički nam treba dinamičnost i prilagodljivost kako bi se mogli iskoristiti svi raspoloživi resursi". Uglavnom, jasno je da su razmjeri prisluškivanja i špijuniranja bili nevjerojatno rašireni, što dokazuje i mapa koju je objavio nizozemski list.