Obećanje je naveliko hvaljeno na prošlogodišnjem summitu o klimi COP26, posebice nakon što su ga prihvatili Brazil, Indonezija i Kongo. Tri zemlje zajedno imaju više od polovice svjetskih prašuma.

Što se dogodilo s tim obećanjima? Jesmo li na putu da ih ispunimo? Kratak odgovor ... je ne, rekla je Erin Matson, koja je koordinirala neprofitne organizacije u izradi prošlomjesečnog izvješća o procjeni ostvarenja tog obećanja.

Sjeme za pošumljavanje Novo istraživanje ima bolan zaključak: "Ljudi ne mogu samo ušutkati svoju savjest sadnjom šuma"

Kako bi ispunio obećanje, svijet bi trebao osigurati da se za 10 posto smanji površina šuma koje se godišnje krče od 2021. do 2030.

Umjesto toga, krčenje šuma je prošle godine smanjeno za samo 6,3 posto, budući da su se dvije od tri zemlje s prašumama posrnule u ostvarenju ciljeva na samom početku.

Izvješće se oslanja na podatke iz projekta praćenja Global Forest Watch i analizira financiranje, zakone o očuvanju i održivu proizvodnju hrane.

Većina zemalja, koja se obvezala, tek treba razraditi detaljne planove za snažniju zaštitu šuma ili za njihovu provedbu. Za globalno financiranje toga cilja izdvaja se oko 2,3 milijarde dolara godišnje što je daleko od 460 milijardi dolara godišnje, koliko je po procjenama, potrebno.

Stručnjaci se nadaju da će konferencija COP27 u Sharm el-Sheikhu u Egiptu sljedećeg tjedna potaknuti više ulaganja tvrtki i zemalja koje žele nadoknaditi svoje emisije očuvanjem i ponovnim uzgojem šuma uspostavljajući ravnotežu.

Pregovarači na summitu radit će na dovršetku pravila za globalno postizanje te ravnoteže, s ciljem da sustav počne funkcionirati do 2025., rekla je Laura Albuquerque, viša menadžerica u konzultantskoj tvrtki WayCarbon. Neuspjeh u postizanju dogovora na COP27 pomaknuo bi taj rok za najmanje godinu dana.

COP će dati važan signal za sektor šuma, rekla je. To je izuzetno važno za dovođenje investicija.

BRAZIL

Zemlja s najvećom prašumom također je vodeća u svijetu po krčenju šuma, jer Amazonija je žrtva ubrzane ilegalne sječe zbog poljoprivrede i špekulacija zemljištem.

Razaranje je poraslo nakon što je desničar Jair Bolsonaro preuzeo predsjedničku dužnost 2019., ukidajući zaštitu okoliša i pokušavajući razviti regiju. Unatoč tome, Bolsonarova vlada obećala je prošle godine prekinuti krčenje šuma u Brazilu do 2028.

Preliminarni vladini podaci pokazuju da je Brazil daleko od toga, pri čemu je krčenje šuma poraslo za dodatnih 23 posto u 2022. nakon što je 2021. dosegnulo 15-godišnji maksimum.

Ekolozi i znanstvenici nadaju se da će se situacija preokrenuti nakon prošlomjesečnog izbora novog predsjednika Luiza Inacia Lule da Silve, koji obećava niz akcija za borbu protiv krčenja šuma i klimatskih promjena. Ali svijet mora potaknuti Lulu da donese takve promjene, rekli su.

Pritisak međunarodne zajednice na Lulu je jednako dobrodošao, rekla je ekologinja Rita Mesquita s brazilskog Nacionalnog instituta za istraživanje Amazonije. Potrebna nam je nulta sječa šuma.

Lula planira prisustvovati COP27, prije nego što preuzme dužnost u siječnju.

Njegovi savjetnici kažu da će predsjednik odmah raditi na zaštiti Amazone, uključujući povećanje resursa za nadzor posječenih šuma u mandatu Bolsonara.

Obveza je preokrenuti trend (2023.), a to će zahtijevati puno rada, rekla je za Reuters Izabella Teixeira, bivša ministrica okoliša pod Lulom.

KONGO

Stopa deforestacije u Demokratskoj Republici Kongo u posljednjih 20 godina najveća je u njezinoj povijesti, potaknuta siromaštvom i bezakonjem, prema organizaciji UN-a za hranu i poljoprivredu.

S drugom najvećom prašumom na svijetu, Kongo se bori spriječiti ljude u krčenju drveća za ogrjev ili za poljoprivredu, ilegalnoj sječi, pa čak i za potrebe industrijskog razvoja.

Vlada je nakon COP26 obećala poboljšati zaštitu šuma, ali tek treba poduzeti konkretne napore. Umjesto toga, Kongo je izazvao međunarodnu osudu zbog plana da se područja netaknute prašume i tresetišta bogata ugljikom otvore za bušenje nafte i plina.

Sječa šuma je na vrhuncu u pokrajinama zbog nedostatka energetske politike, rekao je Guillaume Tshitende, istraživač na Sveučilištu Kolwezi u zemlji.

INDONEZIJA

Požari u Amazoniji, ilustracija Najveća svjetska prašuma izgara: Dosegnut 15-godišnji maksimum broja šumskih požara

Među tri prašumske nacije samo je Indonezija od prošle godine uspjela smanjiti krčenje šuma - nastavljajući šestogodišnji trend koji je potaknut kombinacijom tržišnih napora, poslovnog pritiska i poboljšanja u provođenju zakona i upravljanju šumama.

U razdoblju od srpnja 2021. do lipnja 2022. krčenje šuma smanjilo se za 1,3 posto na 1135 četvornih kilometara, u usporedbi s prethodnih 12 mjeseci.

Vlada je 2019. prestala izdavati dozvole za krčenje prašuma i tresetišta za sadnju plantaža i sječu. Krčenje šuma potaknuto krčenjem zemljišta za plantaže palminog ulja nastavilo se usporavati u prvih sedam mjeseci ove godine – iako su cijene palminog ulja skočile.

Norveška je također u rujnu pristala platiti Indoneziji da smanji svoje emisije ugljičnog dioksida kroz zaštitu šuma i tresetišta, dok Indonezija radi na obnovi područja kao "skladišta ugljika", što znači da bi apsorbiralo više CO2 nego što se emitira. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju