Institut Lowy iz Sydneyja ocijenio je gotovo 100 svjetskih zemalja u upravljanju pandemijom koronavirusa, i to prema šest kriterija, koji uključuju potvrđene slučajeve zaraze, smrti od COVID-19 i testiranja.
Kolektivno ti indikatori pokazuju koliko su dobro ili loše zemlje upravljale pandemijom, stoji u istraživanju.
Osim Novog Zelanda, koji je uvelike uspio novi koronavirus držati na oku zatvaranjem granica te vrlo ranim snažnim mjerama zatvaranja i testiranja, u top 10 svjetskih zemalja još su redom ušli Vijetnam, Tajvan, Tajland, Cipar, Ruanda, Island, Australija, Latvija i Šri Lanka.
Dno te ljestvice drži već spomenuti Brazil, a društvo na dnu prave mu redom Meksiko, Kolumbija, Iran i SAD.
Brazil je dosad zabilježio više od 218.000 smrti od novog koronavirusa, a gori po toj statistici od njih jedino je SAD. Obje su te zemlje tijekom 2020. godine na vlasti imale nacionalističke vođe koji su aktivno umanjivali prijetnju COVID-19, ismijavali nošenje maski, protivili se zatvaranjima te i sami oboljeli od koronavirusa.
(Ne tako) zlatna sredina
No gdje su se smjestile Hrvatska i regija? Hrvatska je na toj ljestvici zauzela 54. mjesto, a od nas su bolje rangirani Srbija, Mađarska i Slovenija, dok je Italija ipak lošije rangirana od nas. Slovenija je od nas bolja za 21 mjesto na toj ljestvici, dok je Mađarska od nas bolja tek za dva, a Srbija za tri mjesta.
Institut Lowy ističe da nema jasnog pobjednika kad je riječ o tome koji je politički sustav najbolje upravljao pandemijom. Umjesto toga, gotovo posvuda nedostajalo je odgovarajućih mjera.
Neke su zemlje pandemijom upravljale bolje od drugih, ali većina zemalja nadmašile su jedna drugu po razinama loše izvedbe, piše u istraživanju.
Manje nacije, one s populacijom manjom od 10 milijuna stanovnika (u te spada i Hrvatska, naravno), činilo se da imaju određene prednosti.
Generalno gledano, zemlje s manjom populacijom, kohezivnim društvom i sposobnim institucijama imale su komparativnu prednost u nošenju s globalnom krizom poput pandemije, stoji u istraživanju.
Transparency International: "COVID-19 je i korupcijaska kriza"
Prema najnovijem izvješću o indeksu korupcije Transparency Internationala (TI) za 2020. godinu, ta je organizacija došla do zaključka da su najmanje korumpirane države svijeta bile najbolje pozicionirane za nošenje sa zdravstvenim i ekonomskim izazovima koje je sa sobom donijela pandemija novog koronavirusa.
Indeks percepcije korupcije 2020, koji mjeri percepciju korupcije u javnom sektoru prema stručnjacima i poduzetnicima, zaključuje da su zemlje koje su ulagale više u javno zdravstvo imale i bolje rezultate u nošenju s pandemijom te da su "bile u stanju pružiti bolju univerzalnu porkivenost u zdravstvu i da su manje kršile demokratske norme".
COVID-19 nije samo zdravstvena i ekonomska kriza. To je i korupcijska kriza i to takva koju trenutno ne usoijevamo obuzdati, poručuje šefica Ti-ja Dalia Ferreira Rubio.
Hrvatska na toj ljestvici zemalja ima 47 bodova, a to znači da spadamo među dvije trećine od ukupno 180 svjetskih zemalja koje imaju ispod 50 bodova. Drugim riječima, Hrvatska je i dalje korumpirana zemlja prema indeksu TI-ja.
Prema tom indeksu, rezultat 0 znači 100 postotnu korumpiranost, a rezultat 100 znači zemlju bez korupcije. Prema TI-jevom indeksu, nema zemlje s tako ekstremnim rezultatima u svijetu. Najbolji drže Danska i Novi Zeland s 88, a najgori Somalija i Sudan s 12 bodova.
U svijetu je dosad više od 100 milijuna ljudi bilo zaraženo novim koronavirusom, a od bolesti COVID-19 dosad je umrlo više od 2,2 milijuna ljudi diljem svijeta.
