Od ''čarobnog otoka'' do dalekog čudovišta: Svemirska otkrića koja nitko ne može objasniti

Ponekad su otkrića koja najviše koriste znanosti ona koja nas jako zbunjuju i tjeraju da astronome da traže luda objašnjenja za njihovo postojanje i nastanak.

Valentina Pavlica | 19.01.2019. / 10:56

Svemir

Mjesečevo tajanstveno magnetsko polje

Mjesec je magnetski intertan za eone, ali nova istraživanja potvrđuju da to nije uvijek bio slučaj, piše Celebrity networth today. Prije više od četiri milijarde godina, unutarnja jezgra mjeseca vrtjela se oko lunarnog plašta, poput Zemljinog dinama, i snažnog magnetskog štita. No, to je vjerojatno bila mnogo slabija verzija od Zemlijne, budući da satelitu nedostaje Zemljina težina. Iznenađujuće je da je Mjesec zapravo mogao stvoriti polje moćnije od našega.

Nitko ne zna zašto takvo slabašno tijelo poput mjeseca pokazuje tako snažnu magnetsku aktivnost, a trenutni odgovori variraju od ''ne znam'' do magije. Navodno postoji još jedan nepoznat niz varijabli koje se odnose na najmanje proučavan Mjesec. Čini se da je rani Mjesec koristio neku egzotičnu metodu kako bi proizveo svoje magnetskog polje. To je polje, čini se, nestalo prije otprilike 3.8-4 milijarde godina, no potrebno je više istraživanja kako bi se otkrio točan razlog zašto se to dogodilo. Iako je Mjesec ljudima ''nadohvat ruke'', postoje mnoga temeljna pitanja o lunarnoj geologiji.

Galaksije stare 13 milijardi godina

Nedavno istraživanje teleskopa Subaru, koje na Havajima vodi Nacionalni astronomski opservatorij u Japanu (NAOJ), otkrilo je sedam najstarijih galaksija ikada. Na udaljenosti većoj od 13 milijardi svjetlosnih godina, pjoavile su se kao nezamislivo slabi svjetlosni udarci.

Rođene samo 700 milijuna godina nakon Velikog praska, te su galaksije među prvim stvarima koje su ikada promatrane i među prvim su dokazima organizacije unutar svemira. Ove tipove galaksija karakterizira intenzivna pobuda vodika i odsutnost težih elemenata jer metali nisu bili ukopani u supernove. Nazvani Lyman-alfa emiteri (LAE), te su se galaksije pojavile iznenada iz (manje ili više) nepoznatih razloga.

Svemir

Titanov ''čarobni otok''

Najveći Saturnov mjesec, Titan, možda je najzanimljiviji član Sunčevog sustava. To je iskonska Zemlja, ispunjena atmosferom, tekućim tijelima, pa čak i mogućom geološke aktivnosti. Godine 2013. orbitirajući Cassinijev svemirski brod ugledao je novi komad zemlje koji se misteriozno pojavio iz Titanovog mora Ligeria Mare. Ubrzo nakon toga, "čarobni otok" je nestao jednako tajanstveno u prozirno metan-etansko more od –200 stupnjeva Celzijusa.

Nakon toga se ponovno pojavio kao mnogo veća kopnena masa tijekom jednog od Cassinijevih nedavnih radarskih mjera Titana. Međutim, astronomi nisu u stanju objasniti fizičke procese odgovorne za efemerno kopno, pogotovo zato što se čini da se udvostručio, od 50 do 100 kilometara, otkako se ponovno pojavio.

Daleko čudovište HD 106906b

Ovo super-čudovište je 11 puta veće od Jupitera, a njegova orbita naglašava sve nedostatake u našem slabom razumijevanju planetarnih formacija. Udaljenost HD-a od njegove matične zvijezde je apsolutno zapanjujućih 650 astronomskih jedinica (AU).

Nevjerojatno usamljeni Neptun, naš najudaljeniji planet, luta oko Sunca na udaljenosti od 30 AU. Ova velika razlika je razlog zašto brojni upitnici stoje iznad teorija o formaciji planetarnih sustava, a astronomi se bore kako objasniti postojanje HD-a unatoč njegovoj ogromnoj orbiti i težini.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti