Protekla dva dana u Zagrebu održana je konferencija F2I - Future of Fintech & Insurtech u organizaciji Buga koja se, nakon što je prethodne dvije godine bila fokusirana na Fintech, sada proširila i na insurtech, odnosno na utjecaj tehnologije na industriju osiguranja. Dodavanje insurtecha potez je za svaku pohvalu jer smo imali prilike saznati kakvi su trendovi na tom tržištu u svijetu, što se radi u Hrvatskoj, kao i koje su otegotne okolnosti u samoj industriji zbog kojih ipak ne treba očekivati tako brzu disrupciju kao u financijskoj industriji.
Što se Fintecha tiče, prošle je godine najvažnija tema bila uvođenje direktive PSD2, a sada su financijsko-tehnološkim dijelom konferenciji dominirale teme poput privatnosti, blockchaina, banaka izazivača kao što su Revolut i N26 te odnosa između tradicionalnih banaka i novih, digitalnih banaka.
Privatnost po dizajnu
Prvi dan većinom je bio posvećen tehnologijama na financijskom tržištu, a jedna od tema koja je dominirala bila je privatnost, koja je, naravno, iznimno važna u današnjem svijetu, pogotovo kada su u pitanju financije. Konferenciju je keynote izlaganjem otvorio Vuk Vuković iz Oraclum Intelligence Systemsa koji je u prvi plan stavio predviđanja oko budućnosti tehnologije, tj. nesigurnost takvih predviđanja jer mi možemo pokušati predvidjeti kakva će se tehnologija koristiti u budućnosti, no ne možemo ni približno znati kakav će biti njen dugoročni učinak.
Brojne su tehnologije koje imaju potencijal disrupcije i mogle bi se odraziti na naše živote, poput fuzijske tehnologije, kvantnog računarstva i sekvenciranja gena, kao i već aktualne tehnologije popit 5G-a, Blockchaina, Big Date koje imaju veliki potencijal, no hoće li dovesti do disrupcije tržišta, to je jako teško, odnosno nemoguće predvidjeti.
Na drugom keynote predavanju konzultant Željko Ivanković govorio je o privatnosti i financijama u digitalnom dobu, naglasivši da je sam pojam privatnosti u biti nedovoljno jasan i maglovit. Spomenuto je promjene koje su tijekom ovog desetljeća nastale na polju privatnosti jer dok su nam prije iz velikih tehnoloških kompanija poručivali da privatnost ne postoji i da se ljudi trebaju pomiriti s tom činjenicom, nekoliko nam je događaja otvorilo oči (poput otkrića Edwarda Snowdena) i upozorilo nas koliko je naša privatnost ugrožena, zbog čega su ljudi i regulatori počeli posvećivati puno veću pažnju zaštiti naše privatnosti i osobnih podataka.
Podsjetio je na dopuštenja koja dajemo različitim mobilnih aplikacijama koje o nama prikupljaju različite podatke, pri čemu nisu problem sami podaci, već njihova analiza koja može otkriti brojne privatne podatke o korisnicima.
Rješenje za korisnike, koje se svakako treba primijeniti i na financijske institucije i Finteche jest "privatnost po dizajnu", tj. politika privatnosti koja treba prethoditi konstrukciji sustava i odnositi se na sve faze razvoja neke usluge. Dakle, prije nego se počne raditi na nekoj usluzi, aplikaciji i slično, treba razmišljati o privatnosti korisnika i na taj način razvijati taj proizvod i aplikaciju od početka.
Svjesno smo žrtvovali svoju privatnost za besplatne usluge
Privatnost je bila jedna od tema panela na kojem su sudjelovali Vlado Hrdalo, odvjetnik i predsjednik Udruge za blockchain i kriptovalute, direktor Hrvatske udruge banaka Zdenko Adrović, Marija Bošković Batarelo iz LL.M. Pravo i tehnologija, Ivana Parać Vukomanović, direktorica Direkcije za financijsko i supervizijsko pravo u HNB-u te Dražen Kramarić, direktor Ureda za informacijsku sigurnost iz HANFA-e, uz moderiranje Rašeljke Maras.
Vlado Hrdalo naglasio je kako danas u većini zemalja pa ni u Hrvatskoj nema konkretnih odredbi oko privatnosti za koju kaže da je to "pravo biti ostavljen na miru". Dok smo ranije često mogli biti svjesni narušavanja naše privatnosti (npr. snimanjem kamerama na javnim mjestima), u današnjem digitalnom i online svijetu zaista nitko ne može znati kada se narušava njihova privatnost. Napomenuo je kako je izvorno internet bio anoniman, a s vremenom smo "dopustili da se internet uništi". Pomirili smo se da smo izgubili bitku s privatnosti te se pita što bi se dogodilo da dođe do urušavanja demokratskog sustava u kojem bi netko sve te podatke mogao zloupotrijebiti.
Odgovornost za privatnost, kada je u pitanju poslovanje s financijskim institucijama, jest na svima – od samih banaka i drugih financijskih institucija, regulatornih tijela, ali i samih korisnika, tj. potrošača, smatra Ivana Parać Vukomanović. No naglasila je kako su danas potrošači u prilično kompleksnoj situaciji te često nisu ni upoznati s podacima koji se o njima prikupljaju prilikom potpisivanja nekih ugovora te na kakve će se načine ti podaci upotrebljavati. Dodala je kako smo brojnim besplatnim uslugama koje koristimo preko interneta, a koje prikupljaju podatke o nama, svi svjesno žrtvovali svoju privatnost te ljudi moraju znati na koju su se dozu privatnosti spremni odreći.
U Hrvatskoj su se regulatorna tijela nakon uvođenja GDPR-a većinom orijentirala na educiranje poduzetnika i građana te na preporuke, a ne toliko na kažnjavanje, objasnila je situaciju u Hrvatskoj nakon uvođenja uredbe za zaštitu potrošača Batarelo.
Govoreći o Fintech kompanijama, spomenuti su inovacijsku hubovi HANFA-e i HNB-a koji predstavljaju veliki iskorak prema svim sudionicima tehnološko-inovacijskih promjena. Dražen Kramarić rekao je kako je HANFA otvorena za sve kojima treba pomoć ili mišljenje o tome kako se tehnologija uklapa u regulatorni okvir, ali i ostalim startupovima koji imaju ideje, ali nisu upućeni u obaveze. HNB-ov inovacijski hub čije pokretanje očekujemo uskoro bit će orijentiran pružanju stručne pomoći svim osobama i tvrtaka koje pružaju inovativan način financijskih usluga, dakle fintech startupovima, bankama itd.
KEKS i stanje na fintech sceni
Drugi dio prvog dana konferencije posvećenog Fintechu bio je podijeljen na dva dijela, a među zanimljivijim predavanjima treba istaknuti izlaganje Dejana Doneva o usluzi Erste banke KEKS Pay. On je objasnio kakvi su sve izazovi stajali pred njegovim timom prije razvoja aplikacije te je otkrio da su nakon prvih 10 mjeseci imali 70 tisuća korisnika, a ono što je posebno zanimljivo jest da čak 77 posto njih nisu korisnici Erste banke.
Dijeljenje troškova ručka najpopularnija je opcija KEKS Paya putem kojeg se odnedavno može platiti i parkiranje u velikom broju gradova. Što se budućnosti tiče, saznali smo da će korisnici aplikacije u budućnosti direktno iz KEKS-a moći kupovati bonove za mobitel i ENC, uplaćivati razne donacije, kao i plaćati karte za javni prijevoz te plaćati račune u trgovinama (skeniranjem QR koda), no za tako nešto morat ćemo sačekati još neko vrijeme.
Kao jednu od najvažnijih prednosti u odnosu na Revolut koji je u Hrvatskoj toliko popularan naglasio je što za KEKS nije potrebno otvarati novi račun u banci, već samo skinuti aplikaciju putem koje će se koristiti već otvoreni račun.
Fintechi, banke i velike tehnološke kompanije
O stanju na hrvatskoj fintech sceni, pozitivnim i negativnim stvarima te potencijalu i mogućnosti investicija govorio je Božidar Pavlović. On smatra da se općenito ime fintech zloupotrebljava te kaže da je to nova tehnologija zasnovana na cloudu i blockchainu koja korisnicima pomaže da dobiju bolju i efikasniju korisničku uslugu.
Kao veliku priliku za finteche izdvojio je – ljude. Naime, obrazovan i stručan kadar ne želi više raditi u državnim kompanijama, telekomima i bankama, jer je rad u startupovima zanimljiviji i nudi puno više mogućnosti. Smatra da fintech ipak neće zamijeniti banke s tržišta, no oni su im ipak prijetnja pa će morati surađivati s njima.
Još jedan trend na financijskom tržištu su banke izazivači koje korisnicima nude dio usluga klasičnih banaka, što je animiralo i financijske institucije pa banke danas ulažu velike resurse u tehnologiju i otvaraju interne startupe s kojima traže nova i zanimljiva rješenja i usluge. Ipak, problem banaka je njihovo nasljeđe, kao i zastarjela infrastruktura, tehnologija i aplikacije.
Kao pozitivnu stvar istaknuo je novac koji je dostupan na tržištu putem raznih fondova kapitala i koji su investitori spremni uložiti u startupe, što je također velika prilika i za hrvatske finteche.
O odnosu banaka i fintecha tijekom drugog dana konferencije govorio je i Ervin Jagatić iz Infinuma te je i on naglasio važnost i neizbježnost suradnje fintecha i digitalnih banka s tradicionalnim bankama i drugim financijskim institucijama. Dok finteche karakterizira inovativnost i dobra prilagodba potrebama korisnika, nedostaje im jedan iznimno važan element - povjerenje korisnika. Naime, većina ljudi svoju će ušteđevinu uložiti u tradicionalnoj banci, a neće je staviti na npr. Revolut ili neku drugu digitalnu banku.
On je kao potencijalnog disruptora tržišta dodao i Big IT, odnosno velike tehnološke kompanije. Takve kompanije poput Applea, Googlea i drugih sve više ulaze na područje financija sa svojim uslugama, a za njih možemo reći da donose inovativnost te prepoznaju potrebe korisnika koji u njih, s obzirom da godinama kupuju njihove uređaje i koriste njihove usluge, imaju povjerenje.
Pogled u budućnost osiguranja
Drugi dan konferencije većinom su obilježila predavanja vezana uz insurtech te su nam keynote predavanja Annine Bracher i Selima Cavanagha, na primjerima iz Velike Britanije i Nizozemske, pokazala što možemo očekivati u budućnosti osiguranja automobila. Korištenjem telematike prate se navike i način vožnje vozača pa se prema tome može prilagoditi i polica osiguranja, ali i potaknuti vozače na sigurniju vožnju. To je tržište itekako otvoreno i ima puno mjesta za eksperimentiranje jer, kako je naglasila Bracher, još ne postoji neka killer aplikacija koja bi osvojila tržište i privukla korisnike.
I u ovom slučaju postoje veliki izazovi vezani uz privatnost, no zahvaljujući podacima koji se prikupljaju, benefiti za korisnike i osiguravajuća društva mogu biti fantastični. Cavanagh kaže da se, zahvaljujući podacima koji se prikupljaju i analiziraju, s velikom preciznošću može predvidjeti opasne vozače i kolika je mogućnost da oni dožive prometne nesreće. Takve se vozače upozori na opasnost, tako da se smanjuje mogućnost nesreća, odnosno manji je trošak osiguravajućim kućama i, što je najvažnije, mogu se sačuvati ljudski životi.
O ostalim trendovima na tržištu osiguranja te kako su, zbog manje profitabilnosti u odnosu na bankarski sektor, inovacije i investicije u tehnologije na tom tržištu puno manje, saznali smo iz predavanja Daniela Lenardića te na panelu na kojem su sudjelovali hrvatski stručnjaci iz ove industrije. Kao nove trendove Lenardić je izdvojio impulsnu kupnju putem mobilnih uređaja te tzv. mikroosiguranja, odnosno kupovinu police osiguranja samo za određenu situaciju (npr. samo za jedan let zrakoplovom).
Pred digitalizacijom osiguranja stoje još dva velika problema – prvi je vezan uz infrastrukturu i tehnologije u koje osiguravajuće kompanije nisu toliko ulagale te činjenicu da bi se prodajom osiguranja digitalnim kanalima iz igre mogli izbaciti dosadašnji partneri i prodajna mreža putem koje su se godinama prodavala osiguranja.
Zbog toga inovacije na ovom tržištu Lenardić vidi kroz "strategiju malih koraka", odnosno razvijanja infrastrukture i provođenja malih eksperimenata kako bi vidjeli što prolazi, a što ne.
Insurance of Things
S obzirom na to da su za osiguravajuće kuće najveći troškovi odnose na isplate vezane uz štete, upravo tu leži najveća mogućnost uštede i povećanja profita, što se može postići uz tehnologiju. Predavanje na tu temu održao je Jan Bićanić iz Croatia osiguranja koji je objasnio potencijal tehnologije na tržištu osiguranja te je naveo nekoliko primjera iz vlastite kompanije.
Kada treba platiti osiguranje, postavlja se pitanje zašto bi neka osoba koja sportski živi i pazi na ishranu i zdravlje, plaćala jednako kao i osoba koja puno pije, puši i ne bavi se sportom. Zahvaljujući nosivim uređajima koji prate i analiziraju brojne naše aktivnosti, tako nešto već je moguće – a čini se da bi uskoro moglo postati dostupno i u Lijepoj Našoj.
Naglasio je kako osiguravatelji, kroz prevenciju i povećanje sigurnosti, žele biti partneri svojim korisnicima u poboljšanju životu jer s odgovornim ponašanjem i zdravim životnim navikama, svi će profitirati. Također, prevencija se ne odnosi samo na zdravlje ljudi, već i na sigurnost unutar svoja četiri zida pa CO kroz uslugu pametnog osiguranja korisnicima koji potpišu pretplatu daruje sustav Smarthome koji se sastoji od senzora pokreta, poplave i dima koji bi trebao brinuti za sigurnost kuća korisnika. Još jedna preventivna usluga je i Sense4Boat koja je bazirana na IoT-u, odnosno senzorima postavljenim u brodove koji javljaju potencijalne probleme poput poplave, požara i slično.
