Međunarodni tim znanstvenika identificirao je fosilizirane ostatke jedne od najvećih poznatih slatkovodnih kornjača na svijetu, dosad nepoznatu izumrlu vrstu iz razdoblja kasnog pleistocena.
Grupa znanstvenika, koju je predvodio Gabriel Ferreir s njemačkog Sveučilišta u Tübingenu, identificirala je primjerak star između 40.000 i 9.000 godina, pronađen u Brazilu.
Opisali su ga kao novootkrivenu vrstu u radu objavljenom u znanstvenom časopisu Biology Letters koji izdaje britansko Kraljevsko društvo.
Oklop fosiliziranog Peltocephalusa maturina, nazvanog po golemoj morskoj kornjači koja se pojavljuje u bestselerima Stephena Kinga, dug je oko 1,8 metara. Riječ je o jednoj od najvećih poznatih slatkovodnih kornjača na svijetu.
Uskoglava azijska kornjača mekoga oklopa, čija maksimalna dužina iznosi 140 centimetara i približno 110 centimetara duga južnoamerička riječna kornjača među najvećim su slatkovodnim kornjačama koje žive i danas.
Iz prošlosti nam je poznato tek nekoliko kornjača koje su živjele u slatkim vodama, a oklop im je bio duži od 150 centimetara, rekao je Ferreira. Tako velike životinje donedavno su bile poznate prvenstveno iz miocena, razdoblja otprije 23 do pet milijuna godina.
Istraživači su kazali da su donju kornjačinu čeljust u rudniku zlata u brazilskome Porto Velhu pronašli rudari. Provedene analize ukazuju na to da je duljina oklopa pronađenog primjerka iznosila oko 180 centimetara.
Otkriće nas je iznenadilo jer su slatkovodne kornjače, za razliku od njihovih kopnenih i morskih rođaka, rijetko tako goleme, a najmlađi divovski fosili koji su nam dosad poznati potječu iz miocenskih naslaga, rekao je Ferreira.
Riječ je o najnovijem poznatom otkriću fosila golemih slatkovodnih kornjača i upućuje na to da su koegzistirale s prvim ljudskim stanovnicima u području Amazonije, kazali su znanstvenici.
Ljudi su se u području Amazonije naselili prije otprilike 12.600 godina. Znamo i da su velike kornjače bile važan dio prehrane hominina još od paleolitika, rekao je Ferreira.
No još uvijek nije jasno jesu li hominini jeli i slatkovodne kornjače, koje je puno teže uhvatiti zbog njihove agilnosti i jesu li primjerci Peltocephalusa maturina, zajedno s južnoameričkom megafaunom zapravo postali žrtve ljudske ekspanzije.
