Znanstvenici su otkrili da mRNK cjepiva protiv COVID-19 mogu produljiti život pacijenata koji se liječe imunoterapijom za uznapredovali rak.
Analiza gotovo 1000 osoba koje su primale terapije za uznapredovali rak pluća i melanom, pokazala je da su pacijenti koji su primili mRNK cjepivo protiv bolesti COVID-19 u roku od 100 dana od početka primjene inhibitora kontrolnih točaka (lijekovi koji sprječavaju tumore da isključe T-stanice), preživjeli gotovo dvostruko dulje od onih koji nisu cijepljeni u tom vremenskom razdoblju. Te se rezultate namjerava potvrditi u kliničkom ispitivanju koje se planira započeti prije kraja godine.
Rezultati su jednostavno izvanredni. Možemo li stvoriti glavni ključ u obliku mRNK cjepiva koji budi imunološki odgovor kod svakoga s rakom? Možete zamisliti kakav je to potencijal, kaže za New Scientist Elias Sayour s Floridskog sveučilišta, koji zamišlja stvaranje mRNK cjepiva posebno za jačanje imunoloških odgovora protiv raka.
Problem "prekidača" u liječenju raka
Jedan od glavnih problema u liječenju raka jest što tumori mogu "isključiti" T-stanice koje ih napadaju. Inhibitori kontrolnih točaka sprječavaju da se ti "prekidači", poput proteina PD-1, aktiviraju. Kada se PD-1 veže na protein PD-L1 na drugim stanicama (uključujući i stanice tumora), T-stanice dobivaju signal da prestanu napadati. Mnogi tumori iskorištavaju to za izbjegavanje da ih imunološki sustav napada. Inhibitori kontrolnih točaka stoga poboljšavaju preživljenje kod raka pluća i melanoma, što je otkriće prepoznato i Nobelovom nagradom 2018. godine.
Ipak, njihova učinkovitost varira. Ako imunološki sustav već nije reagirao na tumor, inhibitori kontrolnih točaka imaju ograničen učinak. Cjepiva koja potiču imunološki odgovor protiv tumora mogu značajno poboljšati te rezultate.
Pokušavamo otkriti što je jedinstveno za njihov tumor. To zahtijeva puno vremena, troškova i složenosti, ističe Sayour.
mRNK cjepivo: Od pukog placeba do potencijalnog rješenja
U ranijim ispitivanjima eksperimentalnih cjepiva protiv raka, znanstvenici su koristili kontrolna mRNK cjepiva koja nisu ciljala tumorske proteine, već su služila samo kao placebo. Iznenađujuće, ta kontrolna mRNK cjepiva također su pojačavala imunološki odgovor protiv tumora, pokazujući da sama mRNK tehnologija može "razbuditi" imunološki sustav. To je dovelo do ideje da COVID-19 mRNK cjepiva također mogu imati sličan učinak kod pacijenata na imunoterapiji, jer aktiviraju opći imunološki odgovor koji pomaže T-stanicama u napadu na tumore.
To je bilo apsolutno iznenađenje, kaže Sayour. Studija na miševima iz srpnja ove godine, pokazale su da ta cjepiva pokreću urođeni imunološki odgovor koji mobilizira T-stanice i stimulira ciljani napad na tumore.
Pregledom evidencije u Centru za rak MD Anderson Sveučilišta Teksas, 180 od 884 pacijenata s rakom pluća cijepljenih unutar 100 dana preživjelo je oko 37 mjeseci u usporedbi s 20 mjeseci za necijepljene pacijente. Među 210 pacijenata s metastatskim melanomom, 43 cijepljene osobe preživjele su 30–40 mjeseci, u usporedbi s 27 mjeseci za necijepljene. Seymor i njegovi kolege su te rezultate predstavili na kongresu Europskog društva za medicinsku onkologiju u Berlinu.
Seyour na kraju ističe da je ipak potrebno više istraživanja kako bi se njihovi rezultati dodatno potvrdili. No, unatoč tom potencijalu, financiranje razvoja mRNK cjepiva u SAD-u nedavno je pretrpjelo velike rezove.
