Razvoj i distribucija cjepiva protiv bolesti COVID-19 koštali su oko 74 milijarde eura u cijelom svijetu. Ipak, u prvoj godini donijeli su zdravstvene i gospodarske koristi procijenjene između 4,7 bilijuna i 35,7 bilijuna eura. To znači povrat ulaganja od 57 do 452 eura za svaki uloženi euro, pokazalo je najnovije nerecenzirano istraživanje objavljeno na repozitoriju medRxiv.
Studiju je vodio Oliver Watson sa suradnicima s Imperial Collegea u Londonu. Njihova analiza nije pokušala izmjeriti ukupni gospodarski rast povezan s cijepljenjem, već se usredotočila na izbjegnute infekcije, hospitalizacije i smrti. Ti su podaci pretvoreni u mjerljive ekonomske vrijednosti.
Za infekcije su britanski znanstvenici procijenili koliko je radnih dana očuvano i njihovu produktivnu vrijednost. Za hospitalizacije su izračunali troškove zdravstvene skrbi koji nisu nastali. Za smrti su procijenili koliko je godina života spašeno, koristeći dva pristupa: društvenu vrijednost godina života i individualnu spremnost na plaćanje za dodatne godine života. Niže procjene temelje se na prvom, a više na drugom pristupu.
"Ogromna korist i povrat ulaganja"
Ovakva istraživanja pokazuju koristi koje cjepiva imaju, ne samo u smislu spašavanja života nego i da postoji snažan ekonomski argument. Nadamo se da će ovo istaknuti vrijednost nastavka ulaganja u istraživanje i razvoj cjepiva, kaže Watson za New Scientist.
Ova studija naglašava ogromnu veličinu koristi i povrata ulaganja koje su cjepiva protiv COVID-a donijela nacijama diljem svijeta. Studije poput ove su važne jer su resursi ograničeni i donositelji politika moraju donositi važne odluke o tome kako rasporediti resurse, kaže za isti portal Richard Carpiano sa Sveučilišta Kalifornija u Riversideu, koji nije sudjelovao u istraživanju.
Istraživanje pokazuje da je cijepljenje protiv COVID-a dalo izvrstan povrat ulaganja, rekla je za New Scientist Angela Rasmussen sa Sveučilišta Saskatchewan u Kanadi, koja također nije sudjelovala u studiji.
Kontroverze i usporedbe
Watsonova ranija studija iz 2022. godine procijenila je da je cjepivo spriječilo više od 14 milijuna smrti u 2021. godini. Kritičari su, međutim, tvrdili da to nije u skladu s brojkama o višku smrtnosti, no Watson je istaknuo da je 2021. godina donijela manje ograničenja, veću izloženost virusu i mnogo veću smrtnost bez cjepiva.
Druge studije daju različite brojke. Studija iz srpnja 2025. godine procijenila je 2,5 milijuna spašenih života globalno, dok je Svjetska zdravstvena organizacija procijenila da je do ožujka 2023. godine cjepivo spasilo 1,4 milijuna života samo u Europi. Watson i Rasmussen smatraju da srpanjska analiza podcjenjuje učinke cjepiva.
Ali čak i ako su srpanjske procjene bliže istini, više od dva milijuna spašenih života i dalje je vrlo uspješno, ističe na kraju Rasmussen.
