Mikroskopski stanovnik crijeva mogao bi utjecati na način na koji ljudsko tijelo reagira na masnoće, otvarajući put metaboličkim terapijama utemeljenima na biologiji.
Znanstvenici s američkog Sveučilišta Utah identificirali su crijevnu bakteriju Turicibacter kao regulatora metabolizma kod miševa. Kod miševa hranjenih prehranom s visokim udjelom masti taj je crijevni mikrob smanjio debljanje i poboljšao metaboličko zdravlje, iako čini tek oko 0,1 posto crijevnog mikrobioma.
Nisam mislila da bi jedna jedina bakterija mogla imati tako snažan učinak. Pretpostavljala sam da će biti riječ o kombinaciji triju ili četiriju njih, kaže June Round, mikrobiologinja sa Sveučilišta Utah u priopćenju objavljenom na stranicama tog sveučilišta.
Pretilost je povezana s metaboličkim bolestima poput dijabetesa tipa 2 i bolesti srca. Prethodna istraživanja pokazuju da prehrana bogata mastima smanjuje raznolikost crijevnog mikrobioma, što se povezuje s povećanjem tjelesne mase. Turicibacter pripada metabolički zaštitnoj zajednici crijevnih mikroba, koju čini najmanje 80 bakterijskih vrsta i čija se prisutnost smanjuje s porastom udjela masti u prehrani.
Turicibacter proizvodi masne kiseline koje potiskuju ceramide, lipidne molekule koje se povećavaju pri prehrani bogatoj mastima i povezuju s dijabetesom i kardiovaskularnim bolestima. Te masne kiseline također utječu na način apsorpcije masti u tankom crijevu te su povezane s metaboličkim bolestima poput dijabetesa tipa 2 i bolesti srca.
No, navedena bakterija ne uklanja posljedice prejedanja. Njezina se populacija smanjuje u okruženju bogatom mastima. U laboratorijskim pokusima palmitat, česta zasićena masna kiselina, zaustavio je rast Turicibactera bez njegova uništavanja. Rast se nastavio nakon uklanjanja palmitata.
Budući da masna prehrana potiskuje rast bakterijeTuricibacter, istraživači su miševima davali oralni dodatak koji sadrži tu bakteriju kako bi procijenili njezin učinak na metabolizam. Miševi koji su pet dana u tjednu primali takav oralni dodatak prehrani pokazali su manje debljanje, manju količinu tjelesne masti, niže vrijednosti glukoze u mirovanju i povoljnije lipidne profile, iako su i dalje bili hranjeni masnom prehranom.
Navedeni rezultati su medicinski uzbudljivi, ali potrebna su daljnja istraživanja kako bi se vidjelo mogu li se primijeniti i na ljude.
Daljnjim istraživanjem pojedinačnih mikroba moći ćemo pretvoriti mikrobe u lijekove i pronaći bakterije koje su sigurne za stvaranje konzorcija različitih organizama koji možda nedostaju osobama s određenim bolestima, kaže Kendra Klag, mikrobiologinja sa Sveučilišta Utah i prva autorica studije, koja je objavljena u časopisu Cell Metabolism.
