Međuzvjezdani komet 3I/ATLAS nije izvanzemaljska sonda, unatoč senzacionalnim naslovima koji to sugeriraju. Dosadašnji podaci pokazuju da se radi o istinski neobičnom, ali potpuno prirodnom kometu. Njegovo otkriće 1. srpnja 2025. godine izazvalo je fascinaciju, znatiželju, ali i puno pogrešnih tumačenja.
Promatranja snažnim teleskopima otkrivaju da je 3I/ATLAS neobično bogat niklom, s velikim udjelom ugljičnog dioksida i malom količinom uobičajenih molekula ugljikovih lanaca. Njegova crvenkasta, prašnjava površina ukazuje na dugotrajnu izloženost kozmičkom zračenju tijekom putovanja kroz međuzvjezdani prostor.
Izvor kontroverzi? Kontroverzni astrofizičar s Harvarda
Taj komet se kreće izuzetno velikom brzinom, a preliminarni modeli sugeriraju da je mogao nastati prije čak 11 milijardi godina. Te osobitosti čine ga jedinstvenim u Sunčevom sustavu, što jednako fascinira znanstvenike i zaljubljenike u svemir.
Velik dio špekulacija o izvanzemaljskom podrijetlu potječe od kontroverznog astrofizičara s američkog Sveučilišta Harvard, Avija Loeba, koji je ranije tvrdio da je i međuzvjezdani objekt Oumuamua umjetnog podrijetla. Loeb je tvrdio da količina materijala u repu kometa sugerira preveliku stopu gubitka mase za prirodni objekt, što implicira fragmentaciju ili umjetnu tvorevinu.
Od Loebovih 10 anomalija, samo 4 doista zanimaju planetarne znanstvenike
Sve slike koje sam vidio prikazuju prilično običan/zdrav izgled kometa. Nema apsolutno nikakvih znakova da se jezgra raspala, rekao je za LiveScience Qicheng Zhang iz američkog Opservatorija Lowell u Arizoni.
Astronom Jason Wright s američkog Sveučilišta Penn State sažeo je dokaze protiv Loebove teorije. Od Loebovih 10 anomalija, samo 4 doista zanimaju planetarne znanstvenike: visoka količina nikla, ekstremna polarizacija, čudna količina vode i brzo osvjetljenje. Sve su to vrste anomalija koje se očekuju od novog tipa kometa, pojasnio je.
Sumnjivi radijski signali
Tvrdnje o radijskim signalima iz 3I/ATLAS-a potječu od radio-teleskopa MeerKAT, smještenog u Južnoj Africi. Signali opaženi na 1665 MHz i 1667 MHz uobičajeni su za komete, a oni nastaju kada ultraljubičasto sunčevo svjetlo razdvaja vodenu paru nastalu sublimacijom leda na hidroksilne radikale, što proizvodi predvidljive radijske apsorpcije.
Neobičnosti 3I/ATLAS-a same po sebi čine ga fascinantnim za proučavanje, a njegov prolazak kroz Sunčev sustav pruža rijetke prilike za promatranje. Sonda Juno mogla bi čak snimiti bliske prikaze tijekom prolaska pored Jupitera u ožujku 2026. godine.
Dosadašnji podaci potvrđuju da je 3I/ATLAS međuzvjezdani komet, a ne izvanzemaljski brod. Nakon milijardi godina putovanja između zvijezda, njegovo samo pojavljivanje u Sunčevom sustavu dovoljno je da izazivanje divljenja, bez pribjegavanja za pomalo nevjerojatnim teorijama.
Izvor: Science Alert
