Povijesni dan: Ovo su prve fotografije crne rupe

National Science Foundation i Event Horizon Telescope predstavili su rezultate istraživanja i prve fotografije ogromne crne rupe koja se nalazi u srcu galaksije Messier 87.

Martina Čizmić | 10.04.2019. / 15:10

Galerija

Astronomi su do sad pretpostavljali kako bi crna rupa mogla izgledati. Mogli su izračunati koliko su crne rupe velike zahvaljujući svom razumijevanju svemira. Ali nitko nije zaista vidio crnu rupu. Jer crne rupe su prostori izuzetno guste materije. Upravo zbog svoje nevjerojatne mase i malog volumena privlače sve što im se nađe u blizini - od lutajuće zvijezde do fotona svjetla.

No, danas su znanstvenici iz američkog National Science Foundationa i Event Horizon teleskopa svijetu predstavili prve prave fotografije crne rupe. Na fotografiji se razaznaje crna rupa u središtu masivne galaksije Messier 87, u zviježđu Djevice. Od Zemlje je udaljena 55 milijuna svjetlosnih godina, a od Sunca je masivnija 6,5 milijardi puta.

Kako je istaknuto na konferenciji, zahvaljujući korištenju snažnih teleskopa na Zemlji, astronomi su zamijetili izboje plazme koje crne rupe izbacuju u svemir te otkrili promjene u prostoru i vremenu do kojih dolazi nakon sudara crnih rupa.

Konferencija za medije na kojoj su predstavljeni rezultati održana je paralelno u nekoliko gradova diljem svijeta.

Riječ je o velikom znanstvenom postignuću kojim se produbljuje naše razumijevanje crnih rupa, potvrđuju predviđanja Einsteinove opće teorije relativnosti i otvaraju novi pravci istraživanja svemira.

Znanost nerijetko nadahnuće nalazi u fikciji. Crne rupe dugo nam već bude znatiželju i golicaju maštu. Zahvaljujući radu europskih znanstvenika, od danas više nisu samo teorijski koncept. Otkriće je zadivljujuće i iznova pokazuje kako se u suradnji s partnerima diljem svijeta može doći do neočekivanih spoznaja, a naše poimanje svijeta iz temelja protresti, istaknuo je europski povjerenik za istraživanje, znanost i inovacije Carlos Moedas.

Čestitam znanstvenicima diljem svijeta zaslužnima za ovo nadahnjujuće otkriće koje pomiče granice našeg znanja. Posebno mi je zadovoljstvo primijetiti da su uspjehu presudno pridonijeli znanstvenici koji se financiraju sredstvima Europskog istraživačkog vijeća. Rezultati financiranja tako fundamentalnih istraživanja ni po čemu nisu sigurni, ali EU-ova dalekovidna investicijska odluka pokazala se iznova promišljenom, a potkrjepu je dobio i ERC-ov cilj ulaganja u visokorizična, ali potencijalno revolucionarna istraživanja, dodao je predsjednik Europskog istraživačkog vijeća (ERC) profesor Jean-Pierre Bourguignon.

Kako bi izgledalo kad biste sad mogli proletjeti pored crne rupe, možete pogledati u zanimljivoj animaciji.

 Danas predstavljamo otkrića koja će promijeniti i poboljšati naše razumijevanje crnih rupa. Za mene kao astrofizičara, ovo je uzbudljiv dan. Crne rupe su pobuđivale maštu znanstvenika i javnosti desetljećima. Točnije, proučavali smo crne rupe toliko dugo, da je ponekad lako zaboraviti kako ih nitko od nas nije vidio. Da, imamo simulacije i ilustracije, ali nikad nismo zapravo vidjeli taj događaj, istaknuo je astrofizičar Sheperd Doeleman.

Na konferenciji je pojašnjeno kako su znanstvenici uspjeli napraviti prve fotografije crne rupe.

Fotografija koju su znanstvenici predstavili nastala je u travnju 2017. godine i to nakon 10 dana kontinuiranog snimanja diljem svijeta. Podaci koji su prikupljeni tijekom tog snimanja pohranjeni su na više od 100 modula što u prijevodu iznosi više od pola tone čvrstih diskova.

Usporedili su količinu podataka s 5000 godina MP3 datoteka ili cjeloživotnom kolekcijom selfija za 40 tisuća ljudi. Ne iznenađuje stoga što im je za stvaranje konačne fotografije trebalo dvije godine.

Inače, na projektu je sudjelovalo 200 znanstvenika iz 60 instituta koji su paralelno radili u više od 20 zemalja i regija diljem svijeta.

Cijeli je projekt Event Horizon teleskopa financiran i sredstvima Europske unije. Tako je kroz projekt BlackHoleCam EU dodijelio 14 milijuna eura znanstvenicima koji rade na istraživanju crnih rupa, dok je kroz projekt RadioNet kojem je cilj objediniti vrhunsku infrastrukturu za istraživanje u području radioastronomije u posljednjih 15 godina uloženo 30,3 milijuna eura.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti