Neutrini su sitne čestice koje mogu proći kroz baš sve, rijetko stupajući u interakciju s materijom: to su najzastupljenije čestice u svemiru, bilijuni njih jure kroz naša tijela svake sekunde, a ipak su još uvijek nepoznanica za znanstvenike.
Nova studija koja kombinira rezultate dvaju velikih eksperimenata s neutrinima u Japanu i Sjedinjenim Državama nudi najbolje informacije o tim neobičnim česticama dosad, predstavljeno je u studiji objavljenoj u srijedu u časopisu Nature.
Neutrini su elementarne čestice, što znači da nisu sastavljene ni od čega manjeg od sebe, što ih čini jednim od temeljnih gradivnih blokova svemira. Za razliku od nekih drugih čestica poput protona i elektrona, neutrini nemaju električni naboj.
Oni bi mogli biti ključ za otključavanje određenih misterija o svemiru, poput podrijetla materije i njezine prevalencije u svemiru, u odnosu na antimateriju, ili prirode tamne materije i tamne energije.
Iako ćemo morati još malo pričekati da bismo saznali koji je tip neutrina najlakši, ova je studija izmjerila mali razmak u masi između dva od tri neutrina s dosad neviđenom točnošću, manjom od dva posto tolerancije, što ga čini jednim od najpreciznijih mjerenja ovog parametra dosad postignutih, rekla je Zoya Vallari, fizičarka sa Sveučilišta Ohio State i znanstvenica NOvA-e.
Ta dva eksperimenta također istražuju mijenjaju li se neutrini i njihove parnjačke čestice, antineutrini, iz jednih u drugu i kako.
To je pitanje posebno važno jer bi moglo pomoći u objašnjavanju jednog od najvećih misterija u fizici: zašto je svemir uglavnom sastavljen od materije umjesto od antimaterije. Pri Velikom prasku, materija i antimaterija trebale su postojati u jednakim količinama i međusobno se uništiti. Ali nekako je materija pobijedila i mi smo ovdje zbog nje, rekla je Vallari.
Odgovaranje na temeljna pitanja o svemiru zahtijeva izuzetno visoku preciznost i statističku pouzdanost, rekla je znanstvenica, a na vidiku je još jedna generacija velikih eksperimenata s neutrinima.
