Stopa plodnosti ili stopa fertiliteta u polovini svih nacija svijeta već je preniska da bi se održala veličina njihovih populacija, objavio je u stručnome časopisu Lancet međunarodni tim koji je okupio više stotina znanstvenika.
Koristeći golemu količinu globalnih podataka o stopi nataliteta, mortaliteta i onome što pokreće fertilitet, istraživači su pokušali predvidjeti budućnost svjetske populacije.
Do 2050. smanjit će se broj stanovnika u tri četvrtine svih zemalja svijeta, rezultati su studije američkog Instituta za mjerenje i procjenu zdravlja (IHME).
Na kraju stoljeća to će vrijediti za 97 posto, odnosno 198 od 204 zemlje i teritorija, predviđaju istraživači.
Očekuje se da će samo Samoa, Somalija, Tonga, Niger, Čad i Tadžikistan imati stopu plodnosti iznad brojčane razine generacijske zamjene, odnosno veću od 2,1 rođene djece po ženi u 2100. godini, procjenjuje se u studiji.
U ovome stoljeću stopa plodnosti nastavit će se povećavati u zemljama u razvoju, posebno onima u subsaharskoj Africi, a u bogatijim, starijim nacijama i dalje će padati.
Svijet će se istodobno morati uhvatiti u koštac s 'baby boomom' u nekim zemljama i 'baby bustom' u drugima, rekao je jedan od autora studije Stein Emil Vollset s IHME-a.
'Neizbježne posljedice slijeda događaja goleme su'
Suočavamo se s iznenađujućim društvenim promjenama u 21. stoljeću, kazao je, a njegova kolegica i istraživačica IHME-a Natalia Bhattacharjee kaže da su "implikacije goleme".
Ovakvi budući trendovi u stopi plodnosti i broju živorođene djece potpuno će rekonfigurirati globalno gospodarstvo i međunarodnu ravnotežu snaga te će zahtijevati i reorganizaciju društava, rekla je. Jednom kada se broj stanovnika gotovo svake zemlje bude smanjivao, oslanjanje na otvorenu imigraciju postat će neophodno za održanje gospodarskog rasta.
No stručnjaci Svjetske zdravstvene organizacije pozivaju na oprez kada su projekcije posrijedi.
Istaknuli su nekoliko ograničenja modela, posebice izostanak ili nedovoljno podataka iz brojnih zemalja u razvoju.
Objavljivanje podataka u brojkama ne bi trebalo biti iskazano na senzacionalistički način, već nijansirano, tako da se balansira između turobnosti i optimizma, napisali su stručnjaci WHO-a u Lancetu.
Istaknuli su i da smanjenje populacije može biti od koristi, primjerice za okoliš i sigurnost hrane. No uočili su nedostatke kada su posrijedi ponuda radne snage, socijalna sigurnost i pojava "nacionalističke geopolitike".
Teresa Castro Martin, istraživačica u španjolskome Nacionalnom istraživačkom vijeću koja nije sudjelovala u studiji istaknula je da je ipak riječ samo o projekcijama.
Kazala je i kako se po Lancetovoj studiji predviđa da će globalna stopa fertiliteta pasti ispod brojčane razine generacijske zamjene oko 2030. godine, dok UN predviđa da će se to dogoditi oko 2050.
Studija je ažurirano istraživanje IHME-a o globalnom teretu bolesti.
Organizacija, koju je u sklopu Sveučilišta Washington osnovala Zaklada Billa i Melinde Gates, postala je globalna referenca za zdravstvenu statistiku.
