Neobična mutacija otkrila je nešto što izgleda kao prirodni antivirusni štit, a znanstvenici sada rade na tome da to otkriće pretvore u zaštitnu terapiju.
Imunolog sa Sveučilišta Columbia Dušan Bogunović prije 13 godina prvi je identificirao spomenutu mutaciju, odnosno nedostatak gena stimuliranog interferonom 15 (ISG15). To stanje proizvodi blagu, ali stalnu upalu, ostavljajući obranu imunološkog sustava u stanju niske pripravnosti. Pacijenti s tom mutacijom susretali su se s gripom, ospicama, vodenim kozicama i zaušnjacima, ali su prijavljivali tek blage simptome. Njihove su stanice, uvijek djelomično aktivirane, djelovale kao da virusi nikada nisu u potpunosti dobrodošli.
Još nismo pronašli virus koji može probiti obranu terapije u testovima stanične kulture, objašnjava Bogunović.
Pretvaranje mutacije u terapiju
Bogunović i njegov tim sada su pokušali reproducirati ovaj fenomen kod miševa i hrčaka. Koristeći tehnologiju temeljenu na glasničkoj RNK (mRNK), privremeno su potisnuli funkciju ISG15, potaknuvši stanice da proizvedu 10 antivirusnih proteina koje su identificirali kao ključne za željeni imunitetni učinak. Njihovo istraživanje objavljeno je u časopisu Science Translational Medicine.
Duboko u mislima, stalno sam mislio da ako bismo mogli proizvesti ovu vrstu lagane imunološke aktivacije kod ljudi, mogli bismo ih zaštititi od gotovo svakog virusa, rekao je Bogunović.
Pokusi njegovog tima su uspjeli i navedene životinje su proizvele proteine koji su blokirali viruse u nekoliko faza njihova životnog ciklusa. Kada su bile suočene s virusom SARS-CoV-2, zaštita je bila učinkovita bez ometanja drugih imunoloških funkcija.
Proizvedemo samo malu količinu ovih 10 proteina i to na vrlo kratko vrijeme. To rezultira znatno blažom upalom nego kod osoba s trajnim nedostatkom ISG15. No, i ta kratkotrajna upala dovoljna je da spriječi [virusne] bolesti, objašnjava Bogunović.
Ograničenja i druge mogućnosti
Navedena antivirusna zaštita je trajala samo četiri dana, no to bi i dalje moglo pomoći zdravstvenim radnicima tijekom izbijanja epidemija prije razvoja specifičnih cjepiva.
Vjerujemo da će tehnologija funkcionirati čak i ako ne znamo identitet virusa, smatra Bogunović.
Izvor: Science Alert
