Iako sve više gradova postupno digitalizira svoje poslovanje i ulaže u smart city rješenja, a nekoliko najnaprednijih ima razvijene strategije pametnog grada te su već gotovo u potpunosti prešli na digitalno poslovanje, hrvatski su gradovi tek u ranom stadiju digitalne tranzicije, kao što je i Hrvatska po digitalnoj spremnosti društva i gospodarstva na samom začelju Europe, upozorili su u četvrtak iz Apsolona, konzultantske tvrtke specijalizirane za unaprjeđenje digitalnog poslovanja.
Stručnjaci iz Apsolona napravili su prvu veliku studiju digitalne spremnosti 20 najvećih hrvatskih gradova, koja je pokazala da je kod najvećih gradova (više od 100.000 stanovnika) mala prednost Rijeke ispred Zagreba, dok Split zaostaje; među srednje velikim gradovima (50.000 - 100.000 stanovnika) najbolja je Pula, a Karlovac drugi; među manjim gradovima (do 50.000 stanovnika) nema istaknutih pobjednika, a zapaženiji rezultat ostvario je Sisak.
U Rijeci naglasak na otvorenosti i komunikaciji s građanima
Rijeka i Zagreb značajno odskaču od Splita i Osijeka u svim elementima digitalizacije odnosa uprave prema građanima, ističe se u priopćenju.
Rijeku kao najnapredniji grad u Hrvatskoj karakterizira naglasak na otvorenosti i komunikaciji s građanima (npr. vrlo jasan centraliziran pristup e-Uslugama s dobro organiziranim pristupom uslugama i obrascima), otvorenost i participativnost upravljanja (najveći broj setova otvorenih podataka, kvalitetni alati za vizualizaciju i participativno budžetiranje).
Zagreb se ističe u kategorijama koje se odnose na kvalitetna tehnološka rješenja i integraciju s naprednim sustavima, pa je osobito dobar primjer u pronalaženju funkcionalnih modela online interakcije o servisnim pitanjima (npr. mobilne aplikacije, chatovi i sl. za brzu interakciju u rješavanju servisnih pitanja).
Osijek ih prati u odnosu na digitalizaciju usluga i rad na otvaranju podataka te integraciju aplikativnih rješenja u rad uprave (nrp. “Izi do potpore”, aplikacija za pronalaženje izvora financiranja za gospodarske subjekte).
Split zaostaje za ostalim trima velikim gradovima, iako je iz organizacije sadržaja na internetskoj stranici vidljiva svijest o tome da je razvoj e-usluga značajan element kvalitete gradske uprave te su postavljeni temelji na kojima grad treba dalje raditi, napominje Apsolon.
Pula najnaprednija među srednje velikim gradovima
U kategoriji srednje velikih gradova Pula se ističe kao digitalno najnapredniji grad, a pobjedu u različitim kategorijama ponijela je zahvaljujući izrazito kvalitetnoj i informacijama bogatoj stranici i primjeni aplikativnih rješenja usmjerenih dobroj vizualizaciji i posredovanju informacija, otvorenosti uprave i uključivanju građana u procese odlučivanja.
Pulu slijede Karlovac, koji se istaknuo velikim brojem dostupnih administrativnih postupaka na svojoj internetskoj stranici, aktivnošću na društvenim mrežama i brzim reagiranjem, odnosno odgovorima na upite građana, te Velika Gorica i Zadar.
Kategorija manjih gradova ne daje prostora za zaključivanje o ukupnom pobjedniku, s obzirom na to da se dobivaju vrlo šaroliki rezultati u odnosu na pobjednike po različitim kriterijima, a u pogledu dijela kriterija gradovi su sasvim izjednačeni i često svi na osnovnim polaznim točkama procesa digitalizacije.
Tu je dobro pozicioniran Sisak, koji je osobito agilan i proaktivan u odnosu na transparentnost proračuna, rekorder je po brzini odgovora na upite građana te je općenito usmjeren na jačanje elemenata participacije i transparentnosti.
Dubrovnik se strateški nastoji profilirati kao smart city i ima vrlo kvalitetne usluge za posjetitelje (City Card, Platforma e-Visitor), aktivan je na društvenim mrežama te razvija inovativna aplikativna rješenja.
Jedan od najmanjih uključenih gradova - Vukovar, učinio je značajan iskorak u elementarnu dostupnost administrativnih postupaka na internetu te u kategoriji manjih gradova ima najveći broj zahtjeva i obrazaca dostupnih na internetskim stranicama, iako samo u osnovnom obliku namijenjenom preuzimanju. Vukovar se također pokazao agilnim u odgovaranju na upite građana.
Postoji svijest o potrebi digitalizacije
Iako među hrvatskim gradskim upravama postoji svijest o potrebi digitalizacije, a istraživanje pokazuje kako svi uključeni gradovi barem u nekom segmentu čine osnovne iskorake prema digitalnoj upravi i digitalnoj transformaciji, ukupno gledajući, stupanj digitalizacije i digitalne spremnosti gradova uključenih u istraživanje nije visok, ocjenjuje se u priopćenju.
Hrvatski gradovi u ranom su stadiju digitalizacije svojih usluga građanima i korištenja digitalnih platformi za interakciju s njima. To zahtijeva značajna ulaganja i ljudske resurse, a kod manjih gradova ograničenost resursa popraćena je i malim brojem korisnika, koji dodatno dovodi u pitanje isplativost takvih ulaganja.
Ipak, napominje Apsolon, jasno je da su gradonačelnici i gradske uprave svjesni da je pokretanje prema digitalnoj transformaciji neizbježno i da su krenuli manjim ili većim koracima u smjeru digitalizacije svojih usluga i komunikacije s građanima.
(Hina)
