Previše vremena ispred zaslona moglo bi imati iznenađujući učinak na sposobnost obrade osjećaja kod djece u najmlađoj dobi

Vrijeme provedeno pred zaslonom u djetinjstvu povezano je s potencijalnim problemima u razvoju i ponašanju, otkriva nova studija koja isto tako poziva na oprez pri prekomjernom izlaganju djece takvoj vrsti ktivnosti u ranom djetinjstvu.

Branimir Vorša | 22.01.2024. / 10:46

Dijete se zabavlja s tabletom, ilustrcija
Dijete se zabavlja s tabletom, ilustrcija (Foto: Getty Images)

Kad je roditeljstvo u pitanju, zasloni nude trenutni bijeg od kaosa, pružajući kratki predah za obavljanje kućnih zadataka, poput pranja suđa. Međutim, prekomjerno vrijeme pred zaslonom predstavlja rizik za djecu, odvraćajući ih od fizičkih i maštovitih aktivnosti, potencijalno ometajući razvoj kritičnih vještina. Nedavna znanstven studija otkriva i novu zabrinutost, odnosno povezanost između vremena provedenog pred zaslonom za dojenčad i malu djecu s razvojem atipičnog ponašanja senzorne obrade (problema u razvoju i ponašanju).

Studija, koju su proveli znanstvenici s američkog Sveučilišta Drexler i koja je koristila podatke američke Nacionalne dječje studije, usredotočila se na 1471 dijete u periodu između 2011. i 2014. godine. Studija je otkrila da je povećana izloženost zaslonima povezana s pojačanim osjetilnim ponašanjem kod djece u dobi od jedne do dvije godine. Rezultati su objavljeni u časopisu JAMA Pediatrics.

Važne implikacije

Za jednogodišnjake, bilo koje vrijeme pred zaslonom tijekom prve godine život, bilo je povezano sa 105 posto većom vjerojatnošću kasnijeg pokazivanja visokog senzornog ponašanja povezanog s niskom registracijom. Djeca u dobi od 18 mjeseci pokazala su 23 posto veće šanse za visoko osjetilno ponašanje sa svakim dodatnim dnevnim satom pred zaslonom. Dvogodišnjaci su pokazali 20 posto veću vjerojatnost različitih senzornih ponašanja s dodatnim vremenom ispred zaslona.

Studija je kontrolirala faktore kao što su dob, zdravlje, obrazovanje njegovatelja i vrijeme za igru, što sugerira da je vrijeme ispred zaslona značajan faktor. Iako uzročno-posljedična veza nije potvrđena, rezultati istraživanja upućuju na moguće implikacije za poremećaj pažnje s hiperaktivnošću i autizam.

Ta bi povezanost mogla imati važne implikacije na poremećaj pažnje s hiperaktivnošću i autizam, budući da je atipična senzorna obrada mnogo raširenija u ovim populacijama, kaže Karen Heffler, psihijatrica američkog Sveučilišta Drexel.

Što studija preporučuje roditeljima?

Atipična senzorna obrada kod djece povezana je s poremećajem autističnog spektra (ASD) i poremećajem pažnje i hiperaktivnosti (ADHD). Djeca s ASD-om često pokazuju hiperaktivnost, razdražljivost, socijalne poteškoće i ponavljajuće ponašanje. Studija preporučuje smanjenje vremena provedenog pred zaaslonom za malu djecu koja pokazuju senzorne probleme, zajedno s praksama senzorne obrade koje provode radni terapeuti.

Budući da stručnjaci već savjetuju ograničiti vrijeme provedeno pred zaslonom za djecu mlađu od dvije godine, nova studija pojačava zabrinutost oko problema u razvoju i ponašanju povezanih s dugotrajnim korištenjem zaslona.

Psihijatar sa Sveučilišta Drexel, David Bennett, naglašava važnost odgoja i obrazovanja roditelja kako bi se smanjilo vrijeme provedeno ispred zaslona kod mlađe djece. Odgoj i edukacija roditelja ključni su za smanjivanje ili, nadamo se, čak i izbjegavanje vremena provedenog pred zaslonom kod djece mlađe od dvije godine, kaže.

Izvor: Science Alert
 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti