Umjetna inteligencija sustavno se razvija i znanstvenici koji rade na njoj uvjereni su da će u budućnosti biti sve naprednija. Što sve umjetna inteligencija može, zapravo ovisi o tome koliko mašte ima njezin tvorac. To se najbolje može vidjeti na primjeru iz Estonije, gdje su znanstvenici napravili korak dalje i umjetnu inteligenciju naučili kako da stvara DNK.
Kako su zapisali u svom istraživačkom radu objavljenom u časopisu Plos Genetics, iskoristili su strojno učenje kako bi sustav naučili kako stvarati jedinstvene sekvence genoma. Tako je umjetna inteligencija stvorila DNK koji zapravo ne postoji u prirodi.
Neuronske mreže bile su uspješno korištene u brojnim različitim područjima tijekom proteklog desetljeća, uključujući fotorealistične slike koje su osmislili strojevi. U našem radu primijenili smo sličan koncept na podatke o genetici kako bi smo stroj naučili strukturi i prvi put smo proizveli visokokvalitetan i realističan genom, zapisali su u svom radu.
Ti "umjetni genomi" toliko su dobro napravljeni da ih je nemoguće razlikovati od pravog ljudskog genoma - uz iznimku da su u potpunosti sintetski. To znači da se istraživači koji bi ih koristili za istraživanje ne moraju brinuti o etičkim pitanjima.
Naime, istraživači koji istražuju DNK moraju biti izuzetno oprezni i štititi identitet osobe čiji je DNK. To znači da prilikom objave podataka istraživanja, moraju paziti što će i kako objaviti, a to znači i da je drugim znanstvenicima teže koristiti te podatke u svojim istraživanjima. "Umjetni genom" koji je sintetički otklanja te probleme.
I dok bi to moglo olakšati život znanstvenicima, postoji bojazan da bi istu tehnologiju mogli iskoristiti i kriminalci i tako stvoriti "lažne ljude". Barem na papiru.
