Širom svijeta postoje ljudi koji iz ovih ili onih razloga, možda zapravo samo iz principa, koriste alternativni pristup internetu gdje je njihov identitet zaštićen. Ovo se najlakše postiže koristeći TOR web preglednik, još jednu izmišljotinu industrijsko-militarističkog kompleksa SAD-a koja je kasnije predana u ruke javnosti, srećom, u punom open source obliku. Tor funkcionira na tzv. "glavici luka" principu - kriptira korisnikovu adresu a zatim je šalje putem raznih servera lociranih diljem planete, time onemogućavajući potencijalno lociranje.
Očekivano, softver se brzo našao u krivim rukama - počeli su ga koristiti kriminalci, dileri droge i oružja, pedofili i ostale štetočine koje se na ovaj način štite od vlasti, ali svaka medalja ima dvije strane, pa je upravo Tor omogućio nesmetanu komunikaciju u zemljama s radikalnim režimima. Na kraju krajeva, mnogo je običnih ljudi koji jednostavno ne žele da im korporacije i državne agencije prate svaki korak. Upravo u posljednjem i nastaje problem, jer NSA odnosno Nacionalna Sigurnosna Agencija SAD-a, čini sve kako bi posebno obilježila i pratila ljude koji koriste bilo kakav oblik zaštite. Kada posegnete za rješenjem kao što je Tor ili nešto slično njemu, NSA na vas lijepi posebnu etiketu, i to putem računalnog sustava XKeyscore, jednog od alata za nadzor kojeg je javnosti prošlo ljeto predstavio zviždač Edward Snowden.
Njemački medij Tagesschau istražio je izvorni kôd ovog sustava te saznao kako su čak devet servera što koriste TOR, uključujući onaj na MIT laboratoriju, pod konstantnim nadzorom NSA agencije. Kôd također otkriva koji su to specifični "potezi" što vas stavljaju na crnu listu odnosno dublju inspekciju i duži nadzor svih paketa koje šaljete putem interneta, uključujući elektronsku poštu, upite tražilicama te povijest pregledavanja.
Ako se nalazite izvan SAD-a, Kanade, Ujedinjenog Kraljevstva ili neke od drugih, tzv. "država s pet očiju" koje su u partnerstvu s NSA agencijom, tada će i obična posjeta web stranici TOR preglednika biti dostatna za obilježavanje. Drugim riječima, čak i ako posve nevino istražujete metode zaštite privatnosti, računalni sustav XKeyscore će vas označiti za temeljito promatranje. Ovo nije jedini primjer; recimo obična posjeta poznatom magazinu Linux Journal, posvećenom otvorenom operacijskom sustavu Linuxu, i dogodit će se ista stvar, s iznimkom da u ovom slučaju nije bitno u kojoj se državi nalazite. Naime, Linux Journal smatra se ekstremističkim forumom, a posjećivanjem web stranica određenih Linux distribucija događa se isti scenarij.
Ako ne koristimo vlasnički MS Windows, za kojeg možemo samo nagađati koliko ima "stražnjih ulaza" te općenito, u kakvim je sve dogovorima Microsoft i NSA, automatski postajemo sumnjivi? Po svemu do sada navedenom, čini se da je upravo tako.
Postoje nagađanja o namjerama NSA agencije da podijeli internet korisnike na one koji imaju znanje o tome kako privatno surfati i na one druge, a zatim nadgledati one prve. Što ste bolji u skrivanju tragova na internetu - to ste više sumnjivi!
Ako se pitate koliko ljudi zapravo poseže za navedenim sustavima zaštite privatnosti na internetu, možemo vam ponuditi prošlogodišnje podatke istraživanja PEW Internet i American Life ankete - oni kažu da je u SAD-u 14% internet korisnika posegnulo za nekakvim oblikom zaštite. Koliko njih je ušlo u program dublje inspekcije i nadgledanja, nije poznato.
Izvor: defenseone.com
Foto: hive76.org, inteligenciaeconomica.com
