Prirodne nepogode poput potresa ili poplava na test stavljaju sve hitne službe, ali i građane koji se u takvoj situaciji nađu. I dok su neki svjesni situacije i znaju kako reagirati, drugi se ponašaju pomalo izgubljeno i ne znaju ni kome se obratiti za pomoć.
Upravo su na ljude u takvim, hitnim, situacijama mislila trojica informatičara kad su došla na ideju za razvoj aplikacije za pametne telefone koja bi mogla pomoći u komunikaciji s hitnim službama.
Ideja za aplikaciju došla mi je, kao glavnom začetniku, nažalost, primarno kroz medijske izvještaje tijekom prirodnih nepogoda, poput potresa u Zagrebu, Petrinji i okolnim mjestima te iskustva u redovnim poplavama u mom rodnom zavičaju Doline Neretve, objašnjava za Zimo jedan od autora aplikacije, Ivo Baćilo. Nemiri u svijetu svakako su bili još jednim faktorom. Krizorom, želimo poboljšati postupke građana u slučaju prirodnih nepogoda, situacija gdje je potrebna hitna pomoć, i u ostalim kriznim situacijama. To su teme koje se tiču civilne zaštite, ali koristimo izraz "građanska sigurnost" kako bismo trenutno izbjegli pomisao ljudi da se radi o službenoj aplikaciji Sektora civilne zaštite RH.
Aplikacija Krizor, koja je trenutno dostupna u Google Play trgovini, na jednom mjestu nudi ključne informacije za krizne situacije, poput lokacija i informacija o policijskim postajama u Hrvatskoj, domovima zdravlja, što napraviti u slučaju poplave ili požara i slično.
Kako ističe Baćilo, sama izrada aplikacije trajala je dva mjeseca, a krenuli su s verzijom za Android iz jednostavnog razloga što je za završnu fazu razvoja aplikacije za iOS, tzv. "kompajliranje", potreban XCode program koji je trenutno dostupan samo na Mac uređajima, kakve ne koriste i ne posjeduju.
Kako koristimo radni okvir Apache Cordova, tako imamo jedan "code base" za oba operativna sustava, pa nam neće biti potrebno prilagođavati programski kod, ističe Baćilo.
Osim njega, na aplikaciji su surađivali i Bruno Pušić te Niko Turčinov. Sva trojica dolaze s Tehničkog veleučilišta u Zagrebu. I dok je Pušić već diplomirao i radi kao programer, Baćilo i Turčinov još uvijek studiraju i to informatiku. Nadaju se da bi im i ova aplikacija mogla otvoriti neka vrata u poslovnom svijetu u budućnosti.
Razvili vlastitu metodu signaliziranja
Ono što je posebno zanimljivo je da su u aplikaciji koristili RLCS metodu (Rescue Light Communication System).
Ukratko, radi se o prilagođavanju već postojećih sustava za obavještavanje na temelju boja, za civilnu uporabu, u svrhu spašavanja. Primjerice, ISO 22324 standard usmjeren je na precizno izvještavanje javnosti o stupnju opasnosti, ali RLCS-om, taj koncept korištenja boja za prenošenje informacija prilagođen je i stavljen u ruke pojedinca. RLCS je trenutno implementiran u našoj aplikaciji, s planovima za zasebnu RLCS aplikaciju za internacionalnu uporabu,
Kako funkcionira? RLCS koristi prošireni RYB model boja, uz dodatak bijele, za prijenos specifičnih poruka
- Zelena – U redu sam.
- Plava – Trebam zalihe.
- Žuta – Imam lakše ozljede.
- Narančasta – Prijetnja opasnosti.
- Crvena – Imam teške ozljede.
- Ljubičasta – Poruka primljena.
- Bijela – Pomoć je na putu.
Korisnik može odabrati jednu ili dvije boje za prijenos poruke. Ako se odabere samo jedna boja, zaslon će naizmjenično mijenjati tu boju i crnu kako bi sustav bio uočljiviji spasiocima ili drugim osobama.
Međutim, pojašnjava Baćilo, korištenje ovim sustavom moguće je i bez mobilnog uređaja, uz pomoć fizičkih predmeta određene boje.
Spektar boja RYB (uz dodatak bijele boje) korišten je umjesto RGB spektra, jer je pojedincu lakše pronaći komad odjeće ili predmet narančaste boje, u odnosu npr. na RGB-ov cijan. Također, dodatan razlog za odabir RYB spektra jest veća vizualna razlika nijansi, čime se na daljinu olakšava raspoznavanje upotrebljene boje, pa tako i određene poruke.
Trenutno, ova metoda treba još uvijek nije korištena u uvjetima kriznog stanja, ali "unutarnji" testovi s kolegama pokazali su kako RLCS najbolje djeluje u noćnim uvjetima, zbog uporabe nijansi boja s visokom vidljivošću, uz efekt "bljeskanja ekrana". Tijekom danjeg svjetla, ekran uređaja ne ističe se dovoljno "golom oku", ali je moguće koristiti objektiv kamere drugog uređaja kako bi se približila slika, i zaključilo o kojoj se boji radi, dodaje Baćilo koji je sam obradio i razvio ovu metodu.
A što se tiče same metode, ciljaju međunarodno.
U kontekstu RLCS-a kao internacionalne metode, nastojimo stupiti u kontakt s UNDRR-om, Crvenim Križem te Međunarodnim odborom za pomoć (IRC), kako bismo standardizirali RLCS. Krizor je potpuno besplatan, a RLCS također stavljamo na otvoreno, besplatno korištenje svima, naglašava Baćilo.
Razvijena bez sudjelovanja državnih tijela
Zanimljivo, iako je aplikacija namijenjena javnoj upotrebi i općoj sigurnosti u kriznim situacijama, nije razvijana uz sudjelovanje bilo kakvih državnih agencija ili tijela.
Korišteni su javno dostupni državni izvori, kao što je prethodno navedeno, uz iznimku podataka od DVD-ovima i JVP-ovima. Kako nam je trebao popis svih ustanova vezanih za vatrogastvo, dostupni adresar na poveznici https://hvz.gov.hr/adresar-vatrogasnih-organizacija/154, nije odgovarao našoj primjeni, pa smo zasebno zatražili popis istih od gospodina Nikole Jagodina, voditelja baze podataka hrvatske vatrogasne zajednice - VATROnet-a. Ovom prilikom osobito zahvaljujem njemu kao i glavnom vatrogasnom zapovjedniku, gospodinu Slavku Tucakoviću na brzom odgovoru i razumijevanju, naglašava Baćilo.
Do sad je aplikacija bila u testnoj fazi, kad su ju testirali samo oni koji su dobili direktan link, no komentari su ohrabrujući.
Kroz obavezno Google "zatvoreno" testiranje od 2 tjedna, u kojem su bili uključeni prijatelji i obitelj, dobili smo pozitivne dojmove, neki su čak i pokazivali aplikaciju i ostalim prijateljima (jer oni još tad nisu mogli pristupiti istoj). Više njih je predložilo uvođenje prijedloga na engleski jezik kako bi informacije o hitnim službama bile dostupne turistima i ostalima, što smo i uvažili.
Vjerujemo u njen koncept i u njenu svrhu. Krizor nije aplikacija koja se koristi svakodnevno (na svu sreću), nego u slučaju kriznih situacija. Ne želimo da je korisnici deinstaliraju prilikom oslobađanja prostora uređaja, pa osobitu pozornost obraćamo na količinu pohrane koju zauzima aplikacija (nekad i Android sustav automatski predlaže deinstalaciju rijetko korištenih aplikacija), istiće Baćilo te poziva i druge da preuzmu aplikaciju, testiraju ju i jave im povratne informacije kako bi ju mogli dodatno unaprijediti.
No, tim koji ju je razvio ne želi stati samo na tome.
U pitanju buduće suradnje s državnim tijelima, a osobito stožerom civilne Zaštite RH i HGSS-om, istoj se toplo nadamo. Ipak, prvo nam je potrebno više povratnih informacija korisnika, kako bismo im predstavili najbolju moguću verziju aplikacije, dodaje na kraju Baćilo.
