Američki Centar za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC) i neke druge zdravstvene ustanove rade na tome, ali dok se smjernice ne sastave svatko tko je zabrinut za svoje zdravlje zasad je osuđen na to da se sam raspita o svojim simptomima i da o njima porazgovara sa svojim liječnikom.
Naime, simptomi su različiti i nalik su drugim bolestima pa ih ni liječnicima nije lako precizno definirati.
Epidemiolozi po dosadašnjim iskustvima zaključuju da COVID može zahvatiti gotovo svaki tjelesni organ, ali ne znaju uzrokuje li simptome dugog COVID-a izravno virus ili su oni posljedica stresa i traume koje infekcija sa sobom nosi.
Ovo je desetak poznatih načina kako na pacijente može utjecati dugi COVID:
Magla u glavi - svaki peti pacijent iskusio je 'maglu u glavi' šest mjeseci nakon preboljelog COVID-a, i to neovisno o tomu je li bio hospitaliziran ili nije. Pokazala je to meta-analiza 51 studije o COVID-u. Magla u glavi se pojedincima kao skup simptoma različito manifestira. Najčešće je to kombinacija problema s kratkotrajnim pamćenjem, koncentracijom ili poteškoćama u pronalaženju riječi tijekom razgovora.
Umor - Šezdeset posto hospitaliziranih pacijenata osjeća umor u mišićima i slabost i šest mjeseci nakon COVID-a, pokazala je opsežna kineska studija. I prethodno spomenuta magla u glavi i umor značajke su sindroma kroničnog umora.
Problemi sa spavanjem - svaki peti pacijent ima problema sa spavanjem šest mjeseci nakon bolesti, također je pokazala meta-analiza 51 studije.
Kratkoća daha i uporan kašalj - ovo su uobičajeni simptomi koji se javljaju od mjesec dana do pola godine nakon preboljenog COVID-aa, pokazala je studija provedena na 73 tisuće američkih ratnih veterana.
Srčani problemi - lupanje srca i aritmije također su uobičajeni simptomi šest mjeseci nakon COVID-a, pokazala je ista studija. Takvi pacijenti ujedno imaju povišen rizik od razvoja bolesti srca, miokarditisa, ateroskleroze i krvnih ugrušaka pola godine nakon bolesti.
Neurološki simptomi - od njih pati trećina pacijenta koja se nose s dugim COVID-om. U njih spadaju i poremećaji raspoloženja poput tjeskobe i depresije.
Gubitak mirisa - u otprilike trećine onih koji su s COVID-om izgubili osjet mirisa, on se nije vratio tijekom dva ili više mjeseci, pokazala je manja američka studija.
Probavni problemi - po jednoj kineskoj studiji, više od 40 posto hospitaliziranih pacijenata tri mjeseca nakon primarne infekcije osjećalo je probleme s gubitkom teka, mučninom, želučanim refluksom i proljevom.
Pritisak u prsima i bol u zglobovima - ovo je najčešći problem jer se javlja u 90 posto osoba koje pate od dugog COVID-a, pokazala je studija objavljena u prosincu. Nekima od njih simptomi su trajali i do sedam mjeseci.
Dijabetes i bolesti bubrega - po studiji provedenoj na američkim ratnim veteranima, dugi COVID nosi 39 posto veći rizik od razvoja dijabetesa tijekom šest mjeseci nakon infekcije. Povišen je rizik i od razvoja akutne bolesti bubrega.
Ostali simptomi - pacijenti koje muči dugi COVID prijavili su i ostale simptome koje znanstvenici još nisu potvrdili većim studijama, a radi se o značajnijem gubitku kose, kožnome osipu, neurednim i bolnijim menstruacijama ili o tinitusu (zujanju u ušima).
