Što zapravo rade "backend developeri": Ljudi iz sjene koji vole stvarati i nadograđivati stvari, a najviše rješavati probleme

Znate li što rade "backend developeri"? Ne, oni nisu povučeni programeri koji ne komuniciraju sa svijetom. Upravo suprotno - često su ključan dio tima.

Martina Čizmić | 15.06.2022. / 12:05

Nikola Buhiniček (Foto: Productive)

Za sve one koji nisu u IT svijetu, ljudi koji rade za računalom i "nešto tamo tipkaju" su informatičari. No, oni koji se time bave itekako znaju da u IT industriji postoji cijeli niz različitih poslova vezanih uz programiranje. Ne samo da se ti poslovi prilično razlikuju, već i podrazumijevaju potpuno drugačiji način rada. 

Razgovarali smo s "čovjekom u sjeni" odnosno Backend Developerom, Nikolom Buhiničekom o njegovom poslu koji obavlja u tvrtki Productive. Iako izgleda mlad, Nikola iza sebe ima nekoliko godina iskustva i savršena je osoba da nam otkrije što to točno Backend Developer radi. 

Kako ste uopće došli u Productive?

U Productive sam došao kao backend developer iz Infinuma gdje sam radio u agencijskom setupu, koji je u biti rad za klijente - puno projekata, rokova, prebacivanja iz jednog konteksta u drugi i slično. Htio sam vidjeti kako ću se snaći u radu na jednom proizvodu i evo, skoro tri godine kasnije, drago mi je da sam probao.

Što Backend Developer radi u Productiveu? I koliko je on važan?

Productive je operativni sustav za agencije, alat namijenjen za end-to-end upravljanje agencijskim biznisom, počevši od vođenja projekata i budžeta pa sve do zaposlenika, njihovih rasporeda, fakturiranja, itd. Posao backend developera je u kodu modelirati sve te interakcije i upravljati hrpom podataka kako bi korisnicima (agencijama) mogli dati tražene informacije u danom trenutku. U samom razvoju Productivea, u tehničkom smislu, backend i frontend developeri su tu ključni igrači. Uz njih ne smijemo zaboraviti i na dizajn tim koji pazi da cjelokupno iskustvo korisnika bude što idealnije i oku ugodnije.

Koji su izazovi s kojima se najčešće susrećete? Možete li nam otkriti neke zanimljive projekte na kojima ste radili? Nešto što vas je posebno zaintrigiralo ili namučilo?

Productive je s godinama postao jako kompleksan alat prepun poslovne logike, financijskih kalkulacija, pravila, restrikcija i slično. Rad na takvom sustavu je izazovan jer dodavanje novih funkcionalnosti i općenito daljnji razvoj može donijeti puno neočekivanih situacija. No s druge strane, baš zato je zanimljivo biti backend developer na tako velikom proizvodu jer trebamo osigurati da sve bude sigurno, pouzdano, skalabilno i brzo. 
Kako rastemo, sve se više bavimo s kompleksnijim funkcionalnostima i puno toga učimo i još trebamo naučiti. Od zanimljivijih stvari koje sam radio, naveo bih našu Productive-Slack integraciju, tzv. Time off management ili sustav za upravljanje slobodnim danima zaposlenika u Productiveu te Workflows za optimizaciju upravljanja fazama i zadacima unutar projekata. 
Trenutno radim na engineu za automatizaciju raznih procesa unutar Productivea gdje se susrećem s dosta koncepata koje prije nisam radio, tako da je ovo jedan poseban novi izazov za mene.

Često se smatra da su programeri/developeri samotnjaci koji dane provode kuckajući po tipkovnici i mrmljajući neke nerazumljive riječi. Koliko je danas takva slika točna? I koje su po vama kvalitete koje dobar Backend Developer treba imati?

Rekao bih da to ovisi od developera do developera, no svi moji prijatelji i kolege developeri su upravo suprotno od toga. Veliki plus rada u Productiveu su upravo ljudi s kojima imam priliku raditi - svi redom su odlični developeri koji su uvijek spremni pomoći i saslušati mišljenja drugih, a druženja se nastavljaju i nakon radnog vremena.
Dobar backend developer bi bila osoba koja voli stvarati i nadograđivati stvari (a maker) i rješavati probleme. Developer koji teži k tome da kod koji piše bude “kvalitetan”, dobro organiziran, održiv i istestiran kako bi drugim developerima proces onboardinga i općenita suradnja na proizvodu bila što lakša. Vrlo bitno je da je to osoba koja je spremna uvijek unaprjeđivati svoja znanja, biti u toku s tehnologijom i još bitnije, prenijeti ta znanja ostatku tima.

Koliko vas je školovanje pripremilo na ovaj posao? Koliko ste se morali dodatno educirati kad ste ušli na tržište rada? I, po vašem mišljenju, koje su vještine danas nužne za mlade programere koji tek ulaze na tržište rada?

Završio sam studij Računarske znanosti na FERu i tamo sam kroz pet godina imao priliku slušati o raznim aspektima računarstva i u svaki od njih ući do određene razine. Najvažnije stvari koje sam na fakultetu naučio su kako razmišljati i učiti, kako pristupati problemima i kako se organizirati. 
Kada sam počeo raditi kao backend developer u Producitveu to je bio jedan veliki rollercoaster. Susretneš se s puno različitih tehnologija od kojih si za neke možda i čuo i u nekoj mjeri koristio dok za neke nisi, no jednostavno kreneš u istraživanje, tipkanje i naučiš nešto novo. Kada stvari nisu išle kako sam si zamislio, a u početku često nisu išle, uvijek sam se mogao obratiti svom mentoru, voditelju tima ili kolegama za pomoć, savjet i objašnjenje. S vremenom sam se i sam našao u ulozi mentora i to je bila super prilika za steći skroz drugi set vještina koje su s vremenom također potrebne svakom developeru.
Mislim da je za junior developera ili za osobu koja tek počinje na svojoj prvoj poziciji najbitnije da je motivirana za posao koji je došao raditi i da je spremna slušati i učiti. Ako osoba ima takav stav, sva znanja i vještina bitne za posao će naučiti u hodu. 

Development se u proteklih desetak godina izuzetno promijenio. Kako će izgledati u budućnosti?

Iz perspektive rada na proizvodu i općenito na IT tržištu, to što dosta utječe na development je konkurencija koje ima i koje će biti sve više. Hrpa je tu drugih timova i proizvoda koji si međusobno konkuriraju i zato je jako bitno pratiti ta zbivanja, konstantno izbacivati nove, konkretnije i kvalitetnije featurese. 
Kako bi to bilo moguće, treba puno pažnje posvećivati kontroliranom rastu proizvoda, organizaciji koda i tehnologijama koje se koriste kako bi proizvod radio kako je to zamišljeno, a to za sobom vuče potrebu za stalnim usavršavanjem znanja i vještina.
Trenutno je potražnja za developerima ogromna i nudi se jako puno prilika. Inbox developera sve više izgleda kao oglasnik za posao. Mislim da nam budućnost donosi stagnaciju tog trenda gdje će se vidjeti razlika između dobrih proizvoda i agencija i onih koji to nisu. Također, rekao bih da će se vidjeti i podjela developera na one koji rade odličan posao i na one koji samo rade. 

Tomislav Car (Foto: Productive)

A da bi Nikola u budućnosti mogao dobiti još kolega koji će s njim raditi na zanimljivim projektima potvrdio nam je i jedan od suosnivača Infinuma te direktor Productivea, Tomislav Car. 

Kako sam kaže, od početaka Productivea do danas, odnosno u proteklih sedam godina tvrtka se uvelike promijenila.

Productive se puno promijenio, do razine neprepoznatljivosti. Jako je uzbudljivo gledati kako nešto što je počelo kao interna aplikacija postaje jedna od najuspješnijih i najambicioznijih SaaS tvrtki u regiji. Te promjene uključuju stvaranje samog proizvoda, ali i akviziciju kupaca koji su iz cijelog svijeta. Uz to, tu je i podizanje infrastrukture koja poslužuje svakodnevno više od 13.000 korisnika te stvaranje teama od 50-ak ljudi.
Kroz taj proces transformacije smo naučili jako puno - kako marketirati proizvod, kako ga prodavati te kako se brinuti za naše kupce da iz proizvoda izvuku maksimum za sebe,
ističe Car.

No, da bi Productive uopće postojao potrebni su ljudi. A kako je istaknuo, njeguju jednu posebnu karakteristiku kod svih svojih zaposlenika. 

Mogu izdvojiti puno dobrih karakteristika ljudi u Productiveu, ali fokusirat ću se na jednu koju želim gajiti - davanje autonomije.
Jedan od osnovnih ciljeva u Productiveu je da ljudima pružimo autonomiju u njihovom poslu. Dakle, pokušavamo ih osnažiti da donose samostalne odluke. U tvrtkama se tradicionalno tako nešto uvijek očekivalo od ljudi na rukovodećim pozicijama, npr. od direktora i slično, a mi to ovdje očekujemo od gotovo svih.
Primjer je to da od inženjera očekujemo da su vrlo aktivni u razvoju proizvoda, da razmišljaju o tome što rade, donose odluke o prioritetu, da sami predlažu i implementiraju rješenja i slično.
Ne želimo inženjere kojima netko treba specificirati i detaljizirati svaku stvar, nego hoćemo ljude koji misle svojom glavom i koji mogu razmišljati šire
, otkrio nam je Car. 

Uz ogroman rast posljednjih godina, nameće se pitanje kakvi su im planovi za budućnost.  

Imamo vrlo ambiciozne planove. Samo ove godine smo rasli više 40% do sada (a tek je lipanj). Fokus nam je na brzom rastu kroz poboljšanje proizvoda po svim dimenzijama. Dimenzije su obično - količina funkcionalnosti, performanse, jednostavnost korisničkog sučelja i druge. Naime, u poslu kojim se mi bavimo - proizvod je sve, i zato moramo raditi na tome da on bude najbolji što može biti. Mi želimo biti centralno mjesto gdje naši korisnici mogu obaviti sve što im treba za vođenje agencije. Hoćemo li na tom putu postati onaj konj s rogom na glavi - definitivno to ciljamo i želimo, ali glavna motivacija nam je izgraditi uspješnu, stabilnu i vrijednu kompaniju koja razvija proizvod po svojoj viziji i na korist korisnika, istaknuo je na kraju razgovora za Zimo, Tomislav Car. 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti