SAD je pristao poslati kasetne bombe u Ukrajinu kao pomoć u njezinim ratnim naporima protiv Rusije, što je izazvalo novu humanitarnu zabrinutost. Kasetne bombe, također poznate kao kasetno streljivo, sastoje se od više manjih eksplozivnih podstreljiva koje se nazivaju bombice i koje pokrivaju široko područje nakon ispuštanja.
Iako se smatraju učinkovitima protiv pješaštva, topništva i konvoja kamiona, predstavljaju znatan rizik za civile jer bombice koje nisu detonirale mogu ostati smrtonosne godinama. Iako je više od 120 zemalja potpisalo sporazum o zabrani njihove uporabe, i Ukrajina i Rusija koristile su kasetne bombe tijekom rata. Stoga ispitujemo ovo kontroverzno oružje, njegovu upotrebu i zemlje u kojima je ono zabranjeno.
Razumijevanje kasetnih bombi
Kasetne su bombe visokorazorno vojno oružje koje sadrži brojne manje bombice. Obično se ispuštaju iz zrakoplova ili ispaljuju sa zemlje ili mora, otvarajući se u zraku i oslobađajući desetke ili stotine tih bombica. Područje pokriveno bombicama nakon ispuštanja može biti veliko kao nekoliko nogometnih igrališta. Svatko unutar područja udara, bilo vojska ili civil, izložen je visokom riziku od smrti ili ozbiljnih ozljeda.
Prema Marku Cancianu, višem savjetniku u američkom Centru za strateške i međunarodne studije (CSIS), kasetno streljivo zaradilo je nadimak "čelična kiša" zbog svojih opsežnih i razornih učinaka. Objašnjava da je najčešća alternativa kasetnom streljivu "unitarna" bojna glava, koja sadrži jedan eksplozivni paket.
Odluka SAD-a da Ukrajini isporuči kasetne bombe
Američki predsjednik Joe Biden pristao je poslati kasetne bombe u sklopu novog paketa vojne pomoći Ukrajini vrijednog 800 milijuna dolara. Ta odluka dolazi godinu dana nakon što je bivši tajnik za tisak Bijele kuće osudio rusko korištenje tog oružja kao ratni zločin.
Cluster Munition Coalition, organizacija koja se zalaže protiv uporabe kasetnog streljiva, izrazila je duboko razočaranje izborom SAD-a. Ukrajinski predsjednik Volodimir Zelenski priznao je mala neslaganja u vezi s kasetnim streljivom i obvezao se ograničiti njegovu upotrebu tijekom rata.
Raspoređivanje kasetnih bombi
Kasetna bomba sastoji se od cilindričnog metalnog tijela, obično teškog 454 kg, koje se ispaljuje sa zemlje ili iz zraka. Dok putuje, tijelo se okreće i ispušta približno 200 bombica, a svaka je dužine oko 20 centimetra. Te se bombice spuštaju na tlo, ponekad potpomognute padobranima, a obično detoniraju pri udaru.
Međutim, znatan dio bombica ne uspije detonirati, što predstavlja stalnu opasnost za civile. Postotak neeksplodiranih bombica varira ovisno o zemlji porijekla. Američke kasetne bombe imaju nižu stopu kvarenja, dok ruske imaju veću stopu.
Čak je u Zagrebu u svibnju eksplodiralo jedno takvo streljivo, odnosno "zvončić" zaostao još iz Domovinskog rata i raketnog napada na Zagreb u kojem je poginulo sedam ljudi, a ozlijeđeno ih je dvjestotinjak.
Kasetne bombe i rizik za civile
Neke bombice kasetnih bombi ne eksplodiraju nakon slijetanja, često zbog kontakta s mekim ili mokrim tlom. Ti ostaci mogu ostati na tlu godinama ili čak desetljećima, nalikuju nagaznim minama i predstavljaju opasnost od smrtnih slučajeva i ozljeda dugo nakon završetka sukoba. Mogu se zamijeniti za kamenje ili igračke, zbog čega su djeca posebno ranjiva.
Stopa kvara kreće se od dva do 40 posto, ovisno o podrijetlu kasetnih bombi. Cancian pojašnjava da visoke stope kvarova nisu namjerno dizajnirane, već su rezultat mehaničkih kvarova ili neispravnog spajanja. Čišćenje područja ciljanih kasetnim bombama zahtijeva opsežne i skupe operacije, a ponekad se angažiraju i roboti.
Globalna zabrana i uključene zemlje
U prosincu 2008. godine više je zemalja potpisalo međunarodni ugovor pod nazivom Konvencija o kasetnom streljivu za zabranu kasetnih bombi. Više od 100 potpisnika, uključujući Veliku Britaniju, Irsku, Francusku, Kanadu, Njemačku, Australiju i Japan, obvezalo se na zabranu proizvodnje, prijenosa i uporabe tog oružja.
Međutim, SAD, Rusija, Ukrajina, Brazil, Kina i druge zemlje nisu potpisale ugovor. Iako nije vezan ugovorom, SAD je prestao proizvoditi kasetno streljivo 2008. godine, ali još uvijek posjeduje značajne zalihe.
Približno 4,7 milijuna kasetnih granata, raketa, projektila i bombi, koje sadrže više od 500 milijuna bombica, ostaje u američkim vojnim zalihama.
Povijesna i sadašnja uporaba kasetnih bombi
Rusija je uvelike koristila kasetne bombe u naseljenim područjima tijekom svoje invazije na Ukrajinu, što je rezultiralo civilnim žrtvama. Ukrajina je također koristila kasetnu municiju, ali u manjoj mjeri, u svojim pokušajima da povrati teritorije koje je Rusija okupirala.
Međutim, raspoređivanje streljiva s manjim podstreljivom datira još iz Drugog svjetskog rata. Na primjer, Njemačka je upotrijebila leptir-bombu, veću verziju s krilima koja su se otvarala za ispuštanje jedne bombe.
Tijekom Vijetnamskog rata SAD je intenzivno koristio kasetno streljivo u kampanjama bombardiranja. Nedavno je to streljivo angažirano u sukobima u Siriji, Libiji, Sudanu i prethodnom sukobu Rusije i Ukrajine 2014.-2015. godine.
Organizacija Akcija protiv oružanog nasilja identificira 12 zemalja s dokumentiranom poviješću korištenja kasetnih bombi, uključujući SAD, Rusiju, Siriju, Tajland, Sudan, Saudijsku Arabiju, Maroko, Libiju, Izrael, Gruziju, Etiopiju i Eritreju.
Smrtonosni učinak kasetnih bombi
Do srpnja 2022. godine, od početka ruske invazije na Ukrajinu 24. veljače 2022. godine, prijavljeno je 689 žrtava zbog napada kasetnim streljivom, prema Cluster Munition Monitoru. Te žrtve, koje su se ponekad događale uz neselektivno granatiranje drugim oružjem, uključivale su 215 smrtnih slučajeva i 474-ero ozlijeđenih. Sve prijavljene žrtve u Ukrajini bili su civili.
U razdoblju od 2009. do 2018. godine, prije rusko-ukrajinskog rata, Cluster Munition Monitor zabilježio je 4128 žrtava kasetnog streljiva u gotovo 20 zemalja, a većina se dogodila u Siriji.
Odluka SAD-a i njezine implikacije
Odluka SAD-a da pošalje kasetne bombe u Ukrajinu odgovor je na zahtjev Ukrajine za pomoć u suprotstavljanju ruskim snagama. Predsjednik Biden priznao je da Ukrajini ponestaje streljiva, ali je slanje kasetnih bombi nazvao teškom odlukom jer shvaća humanitarne implikacije.
Iako su i Velika Britanija i SAD opskrbljivale Ukrajinu oružjem, Britanija ne proizvodi kasetne bombe. Cancian objašnjava da s obzirom na to da kasetno streljivo pokriva široko područje, jedno streljivo može postići isti učinak kao i mnogi projektili s klasičnom bojnom glavom. Ispaljivanje više projektila s klasičnim bojnim glavama iscrpilo bi zalihe i izložilo ukrajinske topničke baterije ruskoj protuvatri na dulje vrijeme.
Kasetne bombe kao vojno sredstvo
Cancian naglašava da niti jedno oružje ili streljivo neće dovesti do pobjede ili kraja rata. Ukrajinski uspjeh proizići će iz kombiniranog učinka oružja i streljiva koje osiguravaju SAD, NATO i globalni saveznici, kao i obuke i odlučnosti ukrajinskog naroda.
Unatoč tome kasetna je bomba vrlo učinkovita protiv specifičnih ciljeva i poboljšat će ukrajinske vojne sposobnosti, zaključuje Cancian.
Izvor: Daily Mail
