Atena, gusto naseljena betonska džungla bez zelenih površina, postala je jedna od najtoplijih europskih prijestolnica i iako je ranjiva na ekstremne temperature, stručnjaci upozoravaju na nepostojanje ekoloških inovacija.
Stanovnici i posjetitelji znojili su se ovog vrućeg tjedna u grčkoj prijestolnici, a predah su pronalazili samo navečer na terasama kafića.
Očekuje se da će živa ponovno porasti i doseći temperature od 40 Celzijevih stupnjeva ovog vikenda pa će vlasti morati djelomično zatvoriti Akropolu i neke veće parkove.
Više od tri milijuna gradskih stanovnika doživjelo je rekordnih 44,8 Celzijevih stupnjeva 2007. godine.
S betonom i asfaltom, gradovi postaju toplinski otoci. U Ateni ima vrlo malo zelenih površina za snižavanje temperatura, rekao je za AFP Kostas Lagouvardos, direktor istraživanja na Institutu za istraživanje okoliša i u Nacionalnom opservatoriju u Ateni. A šume oko grada nestaju zbog šumskih požara, dodao je.
Unatoč tome što je okružena brdima i rijekama, Atena je preplavljena betonskim zgradama.
S vrha Akropole vidi se beskrajan niz zgrada i kuća, s rijetkim zelenilom.
Središnja Atena je drugo najgušće naseljeno područje u Europi nakon Pariza, prema Eurostatu.
Posvuda se gradi
U Grčkoj se gradi stalno i posvuda! To je najveći problem, rekao je urbanist Aris Kalandides.
Prema podacima Svjetskog fonda za prirodu (WWF), u Ateni ima tek 0,96 četvornih metara zelene površine po stanovniku, što je daleko ispod preporuke Svjetske zdravstvene organizacije od devet četvornih metara po stanovniku.
Sa samo 11 posto svoje površine prekrivene drvećem, Atena je pri dnu popisa u usporedbi s drugim europskim prijestolnicama, navodi Europska agencija za okoliš.
Jedva da ima ruralnog područja oko Atene, predgrađa sve brišu i uništavaju. Ekonomski interesi imaju prednost nad potrebom za zelenim prostorom, rekao je Kalandides.
Nedostatak strategije i političke volje glavne su prepreke promjenama, tvrde stručnjaci.
Atena je 2021. imenovala svog prvog klimatskog dužnosnika odgovornog za provedbu strategije prilagodbe infrastrukture i ponašanja u odnosu na klimatske promjene.
Imenovanje je uslijedilo uz gotovo pet milijuna eura sredstava Europske investicijske banke (EIB).
Urbano tkivo Atene čine guste zgrade koje pokrivaju 80 posto gradske površine. Sav ovaj asfalt i cement zadržavaju toplinu tijekom toplinskih valova, naveo je EIB u svom izvješću.
U dvije godine pokrenuti su projekti koji uključuju tri "zelena koridora" u gradu i poboljšano upravljanje vodom na najvišem gradskom vrhu Lycabettusu.
Žrtvovana stabla
No neki aktualni urbanistički projekti sukobljavaju se s ekološkim ciljevima.
Na desetke stabala posječeno je kako bi se izgradile nove stanice podzemne željeznice, a na tlu bivše zračne luke Ellinikon uskoro će se izgraditi golemi stambeni kompleks.
"Velika promenada" planirana za središnju Atenu, s drvećem i klupama, gradi se već tri godine.
Izostaje političko planiranje i angažman cjelokupnog stanovništva, rekla je Iris Lykourioti, profesorica arhitekture na Sveučilištu u Tesaliji.
U razdoblju smo kada investicijska politika ima prednost nad zaštitom okoliša, rekla je profesorica i upozorila da se još uvijek osjeća nasljeđe grčke gospodarske krize.
Proračunski rezovi nisu samo ograničili javne usluge, već su planovi pomoći (grčkih vjerovnika) utrli put iskorištavanju (priznatih od EU-a) zaštićenih područja Natura diljem zemlje, rekla je Lykourioti.
