Mars je Zemljin najbliži susjed u Sunčevu sustavu, ali se dva stjenovita svijeta razlikuju do same srži, pokazala je nova studija temeljena na seizmičkim podacima NASA-inog robotskog landera InSight.
Istraživanje nudi potpunije razumijevanje duboke unutrašnjosti Marsa i nove detalje o razlikama između Zemlje, trećeg planeta od Sunca, i Marsa, četvrtog.
Istraživanje, temeljeno na otkrivanju prvih seizmičkih valova koji putuju kroz jezgru planeta koji nije Zemlja, pokazalo je da je najdublji sloj Marsa nešto manji i gušći nego što se dosad znalo. Također je pružio do sada najbolju procjenu sastava jezgre Marsa.
Oba planeta imaju jezgre koje se uglavnom sastoje od tekućeg željeza. Ali oko 20 posto jezgre Marsa sastoji se od elemenata lakših od željeza - uglavnom sumpora, ali i kisika, ugljika i malo vodika, pokazalo je istraživanje.
To je otprilike dvostruko više od postotka tih elemenata u Zemljinoj jezgri, što znači da je jezgra Marsa znatno manje gusta od jezgre našeg planeta - iako je gušća od procjene 2021. temeljene na drugoj vrsti podataka iz sada umirovljenog InSighta.
Najdublja područja Zemlje i Marsa imaju različite sastave - vjerojatno je to rezultat uvjeta i procesa koji su djelovali kada su se planeti formirali i materijala od kojeg su napravljeni, rekla je seizmologinja Jessica Irving sa Sveučilišta u Bristolu u Engleskoj, voditeljica studije objavljene ovaj tjedan u časopisu Proceedings of the National Academy of Sciences.
Studija je također precizirala veličinu jezgre Marsa, otkrivši da ima promjer od oko 3560-3620 km, otprilike 20-50 km manji od prethodno procijenjenog.
Jezgra Marsa čini nešto manji postotak promjera planeta nego jezgra Zemlje.
Priroda jezgre može igrati ulogu u određivanju toga hoće li stjenoviti planet ili mjesec moći sadržavati život.
Jezgra je, na primjer, ključna u stvaranju Zemljinog magnetskog polja koje štiti planet od štetnog sunčevog i kozmičkog zračenja čestica.
Na planetima i mjesecima poput Zemlje, postoje silikatni, stjenoviti vanjski slojevi i metalna jezgra u kojoj dominira željezo. Jedan od najvažnijih načina na koji jezgra može utjecati na nastanjivost je stvaranje planetarnog dinama, rekla je Irving.
Zemljina jezgra to radi, ali Marsova jezgra ne, iako je prije činila, prije milijarda godina. Jezgra Marsa vjerojatno više nema energično, turbulentno gibanje koje je potrebno za stvaranje takvog polja, dodala je Irving.
Mars ima promjer od oko 6779 km, u usporedbi sa Zemljinim promjerom od oko 12.742 km, a Zemlja je gotovo sedam puta veća u ukupnom volumenu.
Ponašanje seizmičkih valova koji putuju kroz planet može otkriti detalje o njegovoj unutarnjoj strukturi.
Nova otkrića proizlaze iz dvaju seizmičkih događaja koji su se dogodili na suprotnoj strani Marsa od mjesta gdje je InSight lender odnosno njegov seizmometar bio na površini planeta.
Prvi je bio potres u kolovozu 2021. sa središtem u blizini marsovskog kanjona Valles Marineris, najvećeg kanjona Sunčevog sustava. Drugi je bio udar meteorita u rujnu 2021. koji je ostavio krater od oko 130 metara.
Američka svemirska agencija službeno je 'umirovila' InSight u prosincu nakon četiri godine rada zbog nakupljanja prašine koja sprječava ponovno punjenje njegovih baterija na solarni pogon.
Misija InSight bila je fantastično uspješna u pomoći pri dešifriranju strukture i uvjeta u unutrašnjosti planeta, rekao je geofizičar sa Sveučilišta Maryland i koautor studije Vedran Lekic.
Raspoređivanje mreže seizmometara na Marsu dovelo bi do još više otkrića i pomoglo nam da razumijemo planet kao sustav, što ne možemo učiniti samo gledajući njegovu površinu iz orbite.
