Digitalizacija i digitalna transformacija nametnule su se kao imperativ za poslovni uspjeh. Digitalizacija poslovanja podrazumijeva uvođenje industrije 4.0. odnosno modernizaciju procesa gdje će se koristiti najnovije tehnologije poput umjetne inteligencije kako bi se poboljšale procedure u proizvodnji. No, Hrvatska ne ide tempom ostalih zemalja Europske Unije.
Pa ako pogledamo sa onog teorijskog stajališta gdje je industrija 3.0 automatizacija, robotizacija su ove nove 4.0 tehnologije onda je evidentno da je u Hrvatskoj to ispod 3.0 jer su rijetke proizvodnje koje su potpuno automatizirane, a to je pokazala i praksa, priča Marin Bek, osnivač softverske tvrtke
Kao primjer digitalizacije često se spominje usluga e-građani koju trenutno koristi više od milijun i 300 tisuća građana.
Ako još tome dodamo da u zadnjih sedam godina koliko sustav postoji je oko 60 milijuna puta korišten taj sustav što možemo poistovjetit s time da je gotovo 60 milijuna puta manje bilo odlazaka na šaltere državnih tijela i institucija možemo reći da digitalizacija napreduje, kaže Bernard Gršić, Središnji državni ured za razvoj digitalnog društva
Ključan faktor je edukacija građana i korisnika elektroničkih usluga, ali i primjena tih vještina u praksi.
Pa najveći problem u tom segmentu je edukacija menadžmenta, djelatnika, korisnika te industrije 4.0 znači educirati se o tome što to jest, što to znači i kako to može zbilja pomoći jer zna biti dosta apstraktno jer se ustvari radi o spajanju dva svijeta IT-a i neke proizvodnje pa je onda tu neki segment edukacije bitan, dodaje Bek.
S druge strane, digitalizacija za neke podrazumijeva i dodatne troškove. No, za poslovne subjekte to je bitno gledati kao investiciju koja će donijeti veću profitabilnost.
Znači prvi problem je taj što ti da bi se digitalizirao trebaš neku opremu, gadgete, elektronsku opremu kao neki kapitalni trošak, ali i dalje je taj kapitalni trošak puno puno manji nego da se kupuju novi strojevi koji opet donose te iste stvari, pojašnjava Bek.
Hrvatskoj je, u sklopu Nacionalnog plana oporavka i otpornosti, dostupno gotovo 50 milijardi kuna za razvoj hrvatskog gospodarstva, a za digitalizaciju će se izdvojiti šest posto od cijelog iznosa.
Tu smo predvidjeli 4 reforme u 10 državnih tijela sa 21 investicijom, vodili smo se upravo onim detaljima odnosno onim podacima i informacijama prvenstveno iz desi indeksa, ali i drugih gdje nam je pokazalo odnosno ukazalo gdje Hrvatska zaostaje u odnosu na druge zemlje, otkriva Gršić.
Jedna od reformi je ostvarenje strateškog okvira za daljnji razvoj Hrvatske u digitalnom smislu te povezivanje baza registara tako da građani što manje vremena provode na šalterima.
Potrebno nam je dopuniti i doraditi državnu informacijsku strukturu, stvoriti preduvjete i da se usluge mogu razvijati i naravno ono što je najvažnije da bi se digitalne tehnologije ustvari digitalne usluge mogle koristiti to je pristup internetu, povezanost gdje smo isto tako u lošijem odnosu od drugih zemlja u EU, pojašnjava Gršić.
Iako Hrvatska još uvijek treba uhvatiti korak s drugim zemljama Europske Unije, bitno je kroz edukaciju naučiti ljude kako koristiti digitalne tehnologije i tako bolje upravljati svojim poslovanjem.
