Kad je izraelska letjelica Beresheet poletjela prema Mjesecu, samo je šačica ljudi znala da se u njoj skriva vrijedan teret.
Prema Mjesecu je krenula i arhiva svog ljudskog znanja, zapisana na metalnom disku veličine običnog DVD-a. No taj metalni disk u sebi ne skriva glazbu ili filmove, već 30 milijuna stranica različitih podataka iz ljudske povijesti.
"Lunarna knjižnica", kako još zovu ovu arhivu, dizajnirana je kako bi preživjela 6 milijardi godina - mnogo dulje no i jedan papirnati ili elektronski zapis.
Ideja je omogućiti i budućim generacijama da imaju pristup "povijesti i znanju čovječanstva", čak i ako Zemlja više ne bude nastanjena.
Tako su znanstvenici u "Lunarnu knjižnicu" ugradili i svojevrsnu vremensku kapsulu u koju su pohranili pjesme, dječje crteže, ali i podatke o kulturi i povijesti Izraela. U ostalih 200 gigabajta podataka pohranili su čitavu verziju Wikipedije na engleskom, tisuće knjiga, udžbenika i vodič o 5000 jezika s 1,5 milijardi prevedenih riječi.
Informacije su pohranjene na 25 diskova napravljenih od nikla, koji mogu izdržati 10 puta višu temperaturu od one koju znanstvenici očekuju na Mjesecu.
Kako je veoma izgledno da u buduće generacije neće koristiti DVD player, izraelski znanstvenici ostavili su im upute što je potrebno izraditi kako bi mogli pristupiti podacima pohranjenima na tim DVD-ima. No ne i sam DVD player. To će buduće generacije morati napraviti same.
Želimo da arhiva traje dulje od samog Mjeseca. Ako pohranimo dovoljno kopija na dovoljno različitih mjesta, neka će sigurno preživjeti - bez obzira na to što se dogodi Zemlji, Mjesecu, Marsu ili kojoj drugoj lokaciji, pojasnila je Nova Spivack, suosnivačica Arch Mission Foundation koja stoji iza cijelog projekta.
Upravo zato plan im je poslati cijeli niz različitih "knjižnica" diljem Sunčevog sustava - od planina i špilja na Zemlji, do Marsa i dalekog svemira.
Iako nitko ne zna hoće li u budućnosti ljudi (ili možda izvanzemaljci) uopće znati pročitati i koristiti ove diskove, u Arch Mission Foundation već su zadovoljni činjenicom da je jedan dio ljudske povijesti i znanja završio na Mjesecu. Bez obzira na to hoće li ga i tko ikad trebati ili pročitati.
Izvor: Archmission.org
