Od malih nogu roditelji nas uče da ne stavljamo sve u usta. Ne samo da neke stvari nisu za jelo, neke mogu biti i otrovne. Primjerice baterije.
No, tim talijanskih znanstvenika s Istituto Italiano di Tecnologia (IIT) stvorio je potpuno jestivu bateriju koje se, još k tome, može i puniti. Kako su objavili u svojoj studiji objavljenoj u časopisu Advanced Materials, baterijska čelija napravljena je od materijala koje ljudi i inače konzumiraju, a moguće ju je primijeniti u zdravstvenoj dijagnostici, praćenju kvalitete hrane i jestivoj mekoj robotici.
U studiji su naveli kako su im inspiracija za ovakav neobičan pothvat bile biokemijske redok reakcije koje se događaju u svim živim bićima. Tako su razvili bateriju koja koristi riboflavin (vitamin B2) kao anodu i kvercetin (dodatak prehrani koji se inače može pronaći u kaparima) kao katodu. Za povećanje električne vodljivosti koristili su aktivni ugljen, a kao elektrolit vodu. Separator, koji se koristi u svakoj bateriji kako bi se spriječili kratki spojevi, napravljen je od nori alge. Kako bi sve to ostalo na okupu, znanstvenici su koristili pčelinji vosak, a kao kontakte iskoristili su zlatnu foliju koja se koristi u slastičarstvu.
Jestiva baterija i komponente od kojih je napravljena (Foto: Istituto Italiano di Tecnologia)
Sve navedeno može se sigurno konzumirati, bez ikakvih posljedica za tijelo, a istovremeno proizvodi dovoljno nizak napon (0,65 V) da ne uzrokuje probleme u ljudskom tijelu. Zbog svoje ograničene veličine i snage, baterija može raditi maksimalno oko sat vremena, što je dovoljno za obavljanje dijagnostičke pretrage ili pak testiranje sigurnosti hrane.
Buduće potencijalne upotrebe kreću se od jestivih sklopova i senzora koji mogu pratiti zdravstvene uvjete do napajanja senzora za praćenje uvjeta skladištenja hrane. Štoviše, s obzirom na razinu sigurnosti ovih baterija, mogu se koristiti u dječjim igračkama, gdje postoji visok rizik od gutanja. Zapravo, već razvijamo uređaje s većim kapacitetom i smanjenjem ukupne veličine. Ovi će se razvoji testirati u budućnosti i za pogon jestivih mekih robota, istaknuo je koordinator istraživanja Mario Caironi.
Korištenje jestivih odnosno biorazgradivih baterija u svakodnevnim uređajima moglo bi smanjiti i količinu otrovnog otpada koji klasične baterije stvaraju nakon upotrebe.
Izrada sigurnijih baterija, bez upotrebe toksičnih materijala, izazov je s kojim se suočavamo dok potražnja za baterijama raste. Iako naše jestive baterije neće pokretati električne automobile, one su dokaz da se baterije mogu izraditi od sigurnijih materijala od trenutnih Li-ion baterija. Vjerujemo da će nadahnuti druge znanstvenike da naprave sigurnije baterije za istinski održivu budućnost, dodao je Ivan Ilić, koautor studije.
Izvor: IIT