U sklopu predstavljanja projekta TeamSoc21, na Fakultetu elektrotehnike i računarstva u Zagrebu održana je prezentacija projekta srednjoškolcima.
Osim o samom projektu, srednjoškolci su mogli sudjelovati u zanimljivom panelu na kojem se raspravljalo o tome što je potrebno kako bi u Hrvatskoj netko postao uspješan poduzetnik odnosno zanimljivu ideju pretvorio u uspješan startup.
Na panelu su sudjelovali Saida Deljač, profesorica iz V. gimnazije u Zagrebu, Nikola Dmitrović, profesor iz XV. gimnazije u Zagrebu, Darko Huljenić, direktor istraživanja u Ericsson Nikola Tesla, Martin Ilić, učenik XV. gimnazije iz Zagreba, te Mihael Liskij, student Fakulteta elektrotehnike i računarstva, i Vedrana Miholić, direktorica prodaje iz CROZ-a.
Voditelj panela, Vedran Podobnik istaknuo je kako se u posljednjih nekoliko godina startup scena u Hrvatskoj mijenja i raste, no još uvijek se čini kako u Hrvatskoj "imamo puno iznimnih pojedinaca, a malo iznimnih startupa". Upravo se zato postavlja pitanje - koje su vještine, koje bi srednješkolci trebali imati kad izađu iz srednje škole?
Iako se svi slažu da trenutni kurikulum naglasak stavlja na učenje činjenica, a ne povezivanje informacija, istaknuli su kako srednjoškolcima nedostaju druge vještine poput temeljne jezične i matematičke pismenosti, ali i vještine snalaženja i prilagođavanja svijetu koji se stalno mijenja oko njih.
Problem je što naš obrazovni sustav ne uči učenike kako prepozti izazove i sustavno rješavati probleme. Ne potiče znatiželju, otvorenost, razumjevanje rizika i svjesne ulaske u rizik, sve ono što odlikuje dobrog poduzetnika ili pokretača startupa, zaključili su sudionici panela.
Istaknuli su kako školski sustavi u cijelom svijetu, ne samo u Hrvatskoj, stvaraju izvrsne radnike, ali ne i izvrsne poduzetnike.
Dobrog poduzetnika karakterizira vječno nezadovoljstvo postignutim. Oni uvijek žele više i bolje, istaknuli su sudionici panela.
STEM je dobra ideja, ali...
Često se spominje kako u hrvatskim školama nedostaje STEM predmeta, odnosno da se tim predmetima ne posvećuje dovoljno pozornosti.
STEM je dobra ideja i treba ju podržati, ali ne bismo trebali forsirati samo STEM. Treba motivirati učenike i pokazati im da STEM nije bauk, istaknuli su panelisti, ali i dodali kako je ono što se u Hrvatskoj zagovara zapravo SM (prirodni i matematički predmeti), a zaboravlja se na TE (tehnologija i inženjerstvo).
Volimo razmišljati, a i reći - tržište će to riješiti. Ali nije baš tako. Ne može tržište sve riješiti. I država mora dati svoj obol. Problem je što velik dio društva ne razumije što taj TE u STEM-u znači, upozorili su panelisti.
Jedan od problema s kojim se svi koji rade u STEM području susreću jest i manjak žena, odnosno puno veći udio muškaraca i na fakultetima, a i na tržištu rada. Zašto djevojke i žene rjeđe biraju STEM?
Dijelom jer vjeruju da je to podučje "teško" pa biraju nešto "lakše", a dijelom jer im okolina govori kako to nije za njih. Trebamo promijeniti takav način razmišljanja. Nema razloga zašto neka djevojka ne bi bila uspješna u matematici, fizici ili nečem trećem, jednako kao i mladić, ističu panelisti.
Mihael Liskij, student koji već nekoliko godina praksu odrađuje u Googleu, na svom je primjeru pokazao koliko je važno imati raznolike timove u tvrtkama.
U Googleu jako paze na raznolikost, jer čim uvedete veću raznolikost u tim, imate veću šansu riješiti više problema. A i lakše ćete prepoznati probleme koje ima jedan dio populacije, o kojima drugi dio gotovo ništa ne zna, pojasnio je Liskij.
Zaključeno je kako bi trebalo raditi na interesiranju djece za STEM od najranije dobi, kako bi prepoznala da STEM nije "teško" i "nemoguće" područje. Istovremeno, treba učenike poticati na kreativnost i rješavanje problema, kako bi bili spremniji za izazove koje pred njih stavlja život.
Srednjoškolci su na kraju predložili i da se osmisli svojevrstan sustav učeničke prakse, kako bi oni koji su zainteresirani za studij u STEM području mogli iz prve ruke dobiti informacije i iskustvo rada u nekoj tvrtki i prije odabira i upisa na fakultet.
