Policija i Nacionalni CERT, kao tijelo za prevenciju i zaštitu od računalnih ugroza, povećavaju kibernetičku otpornost i jačaju kapacitete za istraživanja i progon kibernetičkog kriminala, rečeno je u utorak u Ravnateljstvu policije u povodu Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti.
Povećan je broj slučajeva u kojima djeca i mladi, nažalost, sami dijele i učitavaju sadržaje seksualnog iskorištavanja, stoga ćemo dati sve od sebe da educiramo takve osobe jer nisu svjesne da se radi o sekundarnoj viktimizaciji primarno viktimizirane djece. Djeca i mladi te sadržaje dijele jer ih smatraju viralnima i ne vide da se iza toga kriju teške sudbine te djece i stvarne žrtve, istaknuo je voditelj Službe kibernetičke sigurnosti Ravnateljstva policije Renato Grgurić.
Grgurić je istaknuo da hrvatska policija od 2021. kontinuirano provodi operativnu akciju Nubes, koja za cilj ima pronaći ima pronaći počinitelje kaznenih djela koja se tiču seksualnog iskorištavanja djece.
Prema Grgurićevim navodima, policija je od 2021. otkrila i kazneno prijavila 172 počinitelja seksualnog iskorištavanja djece radi pornografije, a te su osobe počinile 458 kaznenih djela, od kojih se 401 kazneno djelo odnosi primarno na iskorištavanje djece za pornografiju.
Otkriveno 34 djece žrtava seksualnog iskorištavanja
Uz to, otkriveno je i 47 drugih kaznenih djela spolnog iskorištavanja djece na internetu, a u istom vremenskom razdoblju otkriveno je 34 djece koja su bile žrtve kaznenih djela seksualnog iskorištavanja.
Ta su djeca, uz pomoć policije i drugih nadležnih institucija, zbrinuta, obrazložio je Grgurić dodajući da je policija tijekom navedenih kriminalističkih istraživanja pronašla više od 250.000 različitih datoteka, video sadržaja i fotografija, koje prikazuju seksualno iskorištavanje djece.
U istom periodu policija je provela oko 200 pretraga domova i drugih prostorija koje su koristili osumnjičenici te je obavila preko 600 pretraga različitih digitalnih uređaja osumnjičenika na kojima su bili pohranjeni zabranjeni sadržaji i pretražila više od 300 različitih korisničkih računa na raznim internetskim platformama koje su počinitelji koristili za razmjenu zabranjenih sadržaja.
Uz Grgurića, na konferenciji su sudjelovali pravobraniteljica za djecu Helenca Pirnat Dragičević, pomoćnica ravnatelja CARNET-a za Nacionalni CERT Nataša Glavor i stručnjak za kibernetičku sigurnost iz Nacionalnog CERT-a Jakov Kiš.
Važnost svakodnevne komunikacije roditelja s djecom te izgradnje odnosa povjerenja istaknula je pravobraniteljica Pirnat Dragičević, ali i univerzalnu prevenciju koja se treba provoditi u užoj i široj zajednici i koja se odnosi na sve oblike nasilja, uključujući i digitalno nasilje.
U današnje vrijeme, kada su djeca od rođenja okružena digitalnim uređajima i sadržajima, na nama odraslima je da ih podučimo odgovornom ponašanju u tom digitalnom okruženju, da ih osnažimo da stvore pravilne digitalne navike te da ih informiramo da sudjeluju u procesima uporabe digitalnih tehnologija na ispravan način, objasnila je Pirnat Dragičević.
Povodom Europskog mjeseca kibernetičke sigurnosti također je bitno spomenuti i kibernetički kriminalitet na štetu osoba starije životne dobi.
Statistički pokazatelji iz 2023. godine pokazuju kako je udio osoba starijih od 60 godina kao žrtava u ukupnom kriminalitetu 18,4 posto, dok udio starijih osoba koje su žrtve kibernetičkog kriminaliteta iznosi 36,6 posto. Uglavnom se radi o kaznenim djelima različitih vrsta internetskih prijevara, ističu u policiji.
Incidenti koji se nama prijavljuju su iz javnih i privatnih poduzeća, iz akademske i obrazovne zajednice te od strane građana. Prema statistici prijavljenih incidenata, do sada ih imamo oko 800. Više od polovice odnosi se na phishing poruke i razne vrste prijevara, krađe lozinki te na različite vrste uskraćivanja usluga, kazala je Nataša Glavor.
Glavor: Phishing prevaranti sve kreativniji
Pojasnila je da su u napadači u domeni phishing prijevara vrlo kreativni te koriste aktualne situacije i sve što je u njihovoj moći da što uspješnije prevare korisnike. Pritom, ističe, često imitiraju poznate tvrtke i brendove nudeći povoljne ili besplatne proizvode.
Pratimo aktualne prijetnje i o njima obavještavamo građane putem web stranice CERT. Također pozivamo sve da prijavljuju incidente ili sumnju na prevaru jer imamo dobru koordinaciju s Ministarstvom unutarnjih poslova, kazala je Glavor.
Nacionalni CERT je unutar svog rada izgradio servis za pomoć građanima CERTiffy, kako bi provjerili internetske trgovine s kojima se susreću. Cilj je pružiti građanima sredstvo pomoću kojeg se oni sami mogu zaštititi, odnosno provjeriti radi li se o internetskoj stranici s lažnim obilježjima ili ne.
Svrha ovih lažnih trgovina prvenstveno je krađa osobnih podataka kao što su email lozinke, brojevi telefona i bankovni podaci. Osim za Hrvatsku, proširi smo potragu za cijeli svijet te pronašli oko 40.000 takvih domena, od kojih 1600 se odnosi na Hrvatsku, rekao je stručnjak za kibernetičku sigurnost Jakov Kiš.
Dodao je kako sam servis mjesečno koristi veliki broj građana koji napravi od 600 do 1300 provjera.
