Predsjednik međunarodnog organizacijskog odbora 32. SOFT konferencije i koordinator Hrvatske fuzijske istraživačke jedinice s IRB-a Tonči Tadić rekao je kako Hrvatska od 2013. godine sudjeluje u projektima fuzije.
Naša analiza čestica prašine u fuzijskom reaktoru bila je presudna za postignutu rekordnu energiju prošle godine. Uz to sudjelujemo i u modeliranju te razvoju materijala za fuzijsku elektranu, jer je na Institutu Ruđer Bošković jedna od četiri europske 'dual beam' komore. Po tome smo uz rame Njemačkoj, Francuskoj i Velikoj Britaniji, rekao je Tadić te dodao da je Hrvatska ključan partner Španjolskoj u projektu DONES za ispitivanje materijala za buduću fuzijsku elektranu.
Sudjelujemo u dizajnu niza komponenti i tu smo od samog početka, uz priličnu pomoć Ministarstva znanosti i obrazovanja, izjavio je Tadić i najavio kako bi se prva, demonstracijska fuzijska elektrana trebala realizirati sredinom stoljeća.
Znanstvenici bi trebali postići stabilnu fuzijsku reakciju do 2035. godine, a istodobno bi počela gradnja fuzijske elektrane, a kroz projekt DONES saznali bismo koje materijale trebamo. Fuzijska elektrana davala bi oko 500 megavata električne energije, a ne bi imala problem obogaćivanja niti istrošeno gorivo. Cilj je dokazati da je izvedivo, a komercijalno isplativo, odnosno da ne bude skuplja od obične nuklearke, rekao je Tadić.
Dodao je da je cilj Europske unije do kraja stoljeća dobivati energiju iz obnovljivih izvora, ali i iz fuzije uz pomoć četvrte generacije nuklearnih elektrana.
Simpozij otvorio je ministar znanosti i obrazovanja Radovan Fuchs, koji je rekao da je fuzijska tehnologija energetsko rješenje za buduće generacije.
Poremećaj na svjetskom energetskom tržištu izaziva velike potrese u brojnim djelatnostima, posebno u Europi. Htjeli smo sudjelovati u ovim projektima jer mislimo da možemo i znamo te smo osigurali 30 milijuna eura u okviru memoranduma sa Španjolskom o zajedničkim istraživanjima novih materijala za nuklearke. Hrvatske tvrtke će izraditi niz komponenti, pa se to ulaganje indirektno vraća u Hrvatsku, istaknuo je Fuchs.
David Smith, ravnatelj Instituta Ruđer Bošković koji organizira simpozij, izjavio je kako veliku ulogu u razvoju fuzijske tehnologije, osim javnih institucija, mogu imati i privatne tvrtke pa je jedan dan simpozija posvećen mogućnostima industrije. Jedna od prilika je svakako projekt DONES, gdje očekujem da će naše tvrtke moći izrađivati brojne komponente, rekao je Smith.
Na otvorenju su govorili i predstavnica Europske komisije Rosalinde van der Vlies te dubrovačko-neretvanski župan Nikola Dobroslavić i dubrovački gradonačelnik Mato Franković.
Na simpoziju su dodijeljene i nagrade SOFT Innovation Prize koje pod pokroviteljstvom Europske komisije dodjeljuje izvrsnim istraživačima i inženjerima koji rade na inovativnim rješenjima u fuzijskim istraživanjima.
