Ugledni hrvatski znanstvenik Ivan Đikić objavio je na svom profilu na LinkedInu zanimljiv članak pod nazivom "COVID-19: Pripreme za jesen".
Kako se uspješno pripremiti za nove izazove na jesen, posebno u svjetlu neočekivano visokih brojeva proširenosti virusa tijekom zadnja dva tjedna u Hrvatskoj. Zašto je došlo do velikog povećanja broja zaraženih i umrlih tijekom ljeta te možemo li nešto naučiti iz toga? Imamo li dovoljno znanja i iskustva kontrolirati pandemiju do pronalaska cjepiva?, pita Đikić i navodi temeljne mjere koje bi trebale osigurati više-manje neometan život tijekom jeseni i zime. Naravno, ako ih se svi dosljedno pridržavaju.
Podsjetio je kako je još prošlog tjedna istaknuo da je situacija u Hrvatskoj ozbiljna zbog velikog broja zaraženih virusom te može krenuti u oba smjera - nekontroliranog širenja s dugotrajnim posljedicama, ali i smanjenja pod uvjetom da se svi pravilno ponašaju i budu odgovorni.
Mišljenja sam da ako se budemo na vrijeme pripremili i dosljedno pridržavali ovih bazičnih mjera moći ćemo osigurati zdravlje, zaštititi socijalno ugrožene, potaknuti gospodarstvo, održati turizam i omogućiti neometano školovanje, piše Đikić te navodi kako podaci govore da se pandemija može kontrolirati.
Zanimljivo, Đikić kritizira i rad Stožera, za koji ističe da je "tijekom prvih pet mjeseci donosio odluke na temelju konkretnih podataka te je prihvaćao savjete kojima je cilj bio zaštita zdravlja i života građana, posebno ugroženih skupina, ali i gospodarstva u Hrvatskoj".
Međutim, sredinom lipnja došlo je do promjena u radu Stožera, koji je prema mojem viđenju počeo donositi odluke iza kojih nisu uvijek stajali samo stručni razlozi... Stožer je počeo upućivati sve više zbunjujućih poruka, kako smo pobijedili koronu i kako se možemo opustiti. Takve poruke, uz dvostruka mjerila prilikom oblikovanja nekih odluka, rezultirale su narušavanjem kredibiliteta Stožera, ističe Đikić te dodaje kako je to rezultiralo plasiranjem netočnih informacija u javnost, što su mnogi (pogotovo mladi) rado prihvatili.
Đikić ističe da je upravo dopuštanje rada noćnih klubova zatvorenog tipa dovelo do znatno bržeg širenja zaraze te postavlja pitanje zašto se otezalo s njihovim zatvaranjem.
Vidjelo se da je Stožer bio iznenađen i dosta nepripremljen na nedavni znatni porast broja zaraženih osoba, što je zasigurno rezultiralo i nervoznim reakcijama. Umjesto profesionalnog informiranja javnosti o novonastaloj situaciji, od Stožera smo dobili prebacivanje odgovornosti i krivnje na druge, naglašava Đikić te upozorava kako nije siguran da će Stožer takvom komunikacijom motivirati građane da se ponašaju u skladu s potrebnim mjerama tijekom jeseni i zime.
Konkretni savjeti koje bismo svi trebali pratiti
Kako bi se izbjeglo daljnje širenje virusa i osigurao koliko-toliko normalan život i rad tijekom jeseni i zime, Đikić daje 10 konkretnih savjeta odnosno mjera kojih bi se svi trebali dosljedno pridržavati.
1. Donositi odluke na temelju točnih znanstvenih podataka, koji moraju biti kritički evaluirani.
2. Testirati više, brže, efikasnije i točnije te ciljano testirati definirane grupacije. Brža testiranja važna su za liječnike primarne prakse zbog diferencijalne dijagnoze s drugim respiratornim bolestima.
3. Donositi epidemiološke mjere na temelju transparentnih informacija te biti odgovorni za njihovu primjenu. Dati veće ovlasti i odgovornost regionalnim centrima javnog zdravstva.
4. Pripremiti i bolje povezati zdravstveni sustav - od liječničkih ordinacija, centara za testiranje do bolnica.
5. Povećati brigu o oboljelima (od tumora i drugih bolesti) unutar bolničkog sustava te osigurati njihovu pravovremenu dijagnostiku i terapiju.
6. Uvesti pravilni program cijepljenja protiv gripe među zdravstvenim radnicima, rizičnim populacijama i drugim građanima.
7. Osigurati sigurno školovanje djece i studenta pravovremenim pripremama i preventivnim mjerama. Neophodno je uključivanje raznih struka u odluke o programu školovanja, uključujući i roditelje. Pripremljenost programa koji se sada provode u školama u Njemačkoj dobar je putokaz.
8. Unaprijediti javnu komunikaciju Stožera. Jasno, iskreno i konzistentno komuniciranje odluka prema javnosti.
9. Potrebna je javna i činjenična kritičnost prema odlukama Stožera te njihovo prihvaćanje odgovornosti zbog mogućih propusta i grešaka. Za političare, kao i za znanstvenike, treba vrijediti da su kritika i samokritika vrline, a ne slabosti.
10. Obrazovanje i motivacija građana da se pridržavaju mjera: održavanje distance, nošenje maski prema preporukama, osobna higijena, prijava prvih simptoma, pravovremeno testiranje, dodatna briga o bližima, posebno o rizičnoj populaciji.
