VIDEO Kinezi izgradili 158 km ceste bez ijednog radnika!

Rekli su da će umjetna inteligencija uzeti puno poslova. U Kini su ljudski radovi na cestovnoj infrastrukturi, čini se, postali redudantni.

Zimo Zimo | 05.02.2025. / 12:40

Autonomno postavljanje asfalta u Kini
Autonomno postavljanje asfalta u Kini (Foto: Highways & Construction Videos/Youtube)

Nekako ispod medijskog radara je prošla vijest da je Kina u listopadu 2024. godine napravila novu prekretnicu, dovršivši prvu potpuno autonomnu konstrukciju ceste na svijetu, na dionici autoceste Peking-Hong Kong-Makao u dužini 157,79 kilometara. Taj revolucionarni projekt naglašava transformativnu ulogu umjetne inteligencije, dronova i autonomnih strojeva u segmentu izgradnje moderne infrastrukture, redefinirajući učinkovitost, kvalitetu i sigurnost u izgradnji cesta.

Tehnologija autonomnog popločavanja

Flota autonomne cestovne opreme, koju je razvio kineski proizvođač teških strojeva Sany, odigrala je ključnu ulogu u toj velikoj operaciji, prema pisanju britanskog portala Highwaysindustry. Postrojenje je uključivalo 20 metara široki finišer bez posade, šest valjaka s dvostrukim bubnjem od 13 tona i tri valjka s gumenim kotačima od 30 tona, a svi su radili u sinkroniziranom rasporedu 1+3+3+3. Ti su strojevi funkcionirali s preciznošću kroz kineski sustav satelitskog pozicioniranja Beidou, napredne algoritme i komunikacijsku mrežu niske latencije, osiguravajući točno planiranje putanje i besprijekorno izvršenje postavljanja novog asfalta.

Glavni stroj bio je finišer SAP200C-10, koji je postigao svjetski uspjeh polaganjem 19,25 metara široke dionice asfalta u jednom prolazu. Ta je inovacija ubrzala izgradnju dok je smanjila spojeve, poboljšala glatkoću ceste i njezinu strukturnu izdržljivost. Projekt je označio korak naprijed u asfaltiranju, postavljajući nove standarde za izgradnju cesta u cijelom svijetu.

Povećanje sigurnosti kroz automatizaciju

Sigurnost je bila glavni prioritet u tom kineskom projektu autonomne konstrukcije, sa svakim autonomnim strojem s elektroničkim ogradama, funkcijama zaustavljanja u nuždi i otkrivanjem prepreka u stvarnom vremenu. Te zaštitne mjere omogućile su da autonomna oprema dinamički reagira na promjene okoliša i potencijalne opasnosti. Projekt je također eliminirao potrebu za manjim valjcima postižući "nulte" pogreške obrezivanja rubova putem naprednih algoritama praćenja.

Smanjenjem ljudske uključenosti u opasnim radnim okruženjima, inicijativa je značajno povećala sigurnost radnika uz smanjenje troškova rada. Uspjeh tog potpuno autonomnog pristupa u izgradnji cestovne infrastrukture, naglašava potencijal za široku implementaciju takve tehnologije.

Buduće implikacije

Kinesko postignuće pokazuje kako automatizacija vođena umjetnom inteligencijom može smanjiti troškove, skratiti rokove projekta i poboljšati kvalitetu. U tom smislu, Kinezi su već daleko ispred ostatka svijeta, čini se.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi DNEVNIK.hr aplikaciju

Vezane vijesti

Još vijesti