Studije učinkovitosti medicinskih maski postoje, no većina ljudi u svijetu ne nosi medicinske maske, već platnene maske iz kućne radinosti, a podaci su o njihovoj učinkovitosti, u najbolju ruku, sporadični.

Međutim, istraživački tim s floridskog Sveučilišta Atlantic, odnosno njihove Škole za inženjerstvo i računalnu znanost, upravo je objavio studiju o tome u znanstvenom časopisu Physics of Fluids. U njoj su kroz vizualizacije pokazali učinkovitost različitih zaštitnih maski u sprječavanju širenja kapljica iz usta i nosa prilikom kašljanja i kihanja.

Glavni razlog preporuka za nošenje zaštitnih maski za lice tijekom pandemije novog koronavirusa jest taj da se smanji rizik prenošenja infekcije respiratornim kapljicama s jedne osobe na drugu.

Kako bi napravili vizualizaciju učinkovitosti različitih zaštitnih maski, tim znanstvenika u laboratoriju je napravio lasersko osvjetljenje te je za respiratorne kapljice koristio mješavinu destilirane vode i glicerina. Isto tako, u lutku su ugradili mehanizam za simuliranje kašljanja i kihanja.

Testirali su jednoslojnu maramu povezanu preko usta, zaštitnu masku kućne izrade s dva sloja gustog pamuka te nesterilnu masku konusnog oblika dostupnu u većini ljekarni.

Njihova testiranja dala su nedvosmislene rezultate - najlošiju zaštitu pružaju marama oko glave ili labave zaštitne maske. Najbolje rezultate dala je maska kućne izrade s dvostrukim slojem gustog pamuka, dok je konusna zaštitna maska u njihovu testiranju bila na drugom mjestu po učinkovitosti.

Osim što je pokazala učinkovitost zaštitne opreme, vizualizacija iz naše studije može pomoći javnosti u lakšem prihvaćanju mjera socijalnog distanciranja i preporuka za nošenje zaštitnih maski, kaže autor studije Siddhartha Verma.

Drugim riječima, da bi socijalno distanciranje imalo smisla, nije svejedno kakvu zaštitnu masku nosite jer se njihova učinkovitost razlikuje.

Izvor: fau.edu

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju