Galerija

O ovom važnom otkriću za Dnevnik Nove TV više je kazao genetičar i voditelj istraživanja Tomislav Domazet-Lošo na Instutu Ruđer Bošković.

Ovo otkriće da se biofilmovi ponašaju kao embriji i da su biofilmovi višestanični organizmi mijenja sliku svijeta na neki način, način na koji smo mi promatrali početak života do dana današnjeg, kazao je Domazet-Lošo.

Kaže kako je tim znanstvenika imao redukcionističku ideju o bakterijama i o ekologiji općenito. Kroz naše istraživanje smo vidjeli da su bakterije puno složeniji organizmi nego se to mislilo i to je sve skupa promijenjeno, dodao je.

"Mi nismo samo mi"

O utjecaju na čovjeka Domazet-Lošo kaže da su bakterije dio našega holobionta.

Mi nismo samo mi, mi smo - mi i naše bakterije. Kroz ovo otkriće vidimo da smo mi složeniji sustav nego se to mislilo, zapravo da smo zajednica nas kao višestaničnog organizma i plus drugi višestanični organizmi, a to su bakterijski mikrofilmovi koji se nalaze na našoj koži, u našim plućima, našim crijevima i koji reguliraju naše zdravlje i našu bolest, opisao je Domazet-Lošo.

Navodi da će ovo otkriće utjecati na liječenje bakterijskih infekcija. Općenito je poznato da, kada bakterije odu u mikrofilmove, imamo kronični oblik bolesti. To je veliki problem jer onda ni antibiotici nisu efikasni. To znači da mi moramo promijeniti strategije borbe protiv disbalansa biofilmova, rekao je.

To nisu ona bombardiranja kakva smo imali do sada gdje upotrijebimo velike količine antibiotika pa stvorimo rezistentnost, nego je to više jedno moduliranje našeg eko-sustava, kao da brinemo o nekakvom morskom habitatu ili nekakvoj šumi, kazao je Domazet-Lošo.

Potreban skroz drugi pristuo u liječenju

Mi moramo skroz drugi pristup iskoristiti u smislu evolucijskih i ekoloških rješenja kad promatramo čovjekovo tijelo. To je, ono što smo mi vidjeli u našim istraživanjima - da u razvoju biofilmova postoje određene prijelazne faze kad bakterije još nisu ušle u biofilm. Mi smo otkrili cijeli spektar potpuno nepoznatih gena koji onda sada mogu biti mjesto gađanja i mjesto moduliranja cijeloga procesa, rekao je Domazet-Lošo.

Navodi da su tu neke bakterije dobre i kako je dobro da one uđu u biofilm jer nas štiti, dok se druge u tom procesu moraju zaustaviti kako čovjek ne bi završio s kroničnom bolesti.

Znači, to bi bili nekakvi modulatori, mogu biti prirodni ili umjetni. To još treba vidjeti i to ćemo nastojati kroz naše istraživanje u sklopu Marie Curie projekta koji smo dobili u suradnji s kolegama, zaključio je Domazet-Lošo.

Dnevnik Nove TV gledajte svakog dana od 19:15, a više o najvažnijim vijestima čitajte na portalu DNEVNIK.hr.

Propustili ste Dnevnik? Pogledajte ga besplatno na novatv.hr