Hrvatsku je trenutačno na udaru još jednog toplinskog vala. Temperature su iznimno visoke i u nekim gradovima njihov je dnevni maksimum bliži 40, nego 30 stupnjeva Celzija. S obzirom na to da je ljeto, visoke temperature nikoga ne trebaju iznenaditi te, jasno, nisu neuobičajene i živa na termometru znala je biti debelo u crvenom i tijekom prijašnjih godina i desetljeća.

tri vijesti o kojima se priča Otkrivanje štetnih stanica u tijelu, ilustracija Radikalan i drugačiji pristup S rakom se može "pregovarati": Znanstvenici otkrivaju možda najmoćniju strategiju za svladavanje te smrtonosne bolesti Netflix, ilustracija We're goin' up, up, up… Jeste li ga pogledali? Ovo je najgledaniji film na Netflixu svih vremena Automobil, ilustracija Kako to?! Ova tehnologija u automobilima spašava živote, no mnogi je vozači - deaktiviraju

Vrućina, ilustracija Lipanj 2024. još topliji nego 2023., padaju temperaturni rekordi

Ipak, u odnosu na neka prethodna desetljeća, stvari su se ipak promijenile, a kolike su te promjene objasnili su na stranici na Facebooku Kad će kiša na kojoj je objavljena tablica o temperaturama u Zagrebu tijekom posljednjih desetljeća. Razlog objave ove tablice, naglašavaju na ovoj stranici, jest što se na mreži dijeli stara slika iz novina u kojoj stoji da je i prije u glavnom gradu Hrvatske izmjereno 38 stupnjeva Celzijusa tako da ove temperature nisu ništa novo.

Visoke temperature, dakle, nisu nove, ali tablica jasno ukazuje na promjene.

Kada je u pitanju prosječan broj vrućih dana po desetljeću, podatak na koji se posebno upozorava je prosječan broj toplih noći, a riječ je o noćima s temperaturama višim od 20 stupnjeva. Dok je njihov broj do devedesetih bio skoro na nuli, danas ta brojka iznosi oko 100, a velik je porast zabilježen i po pitanju broja dana s temperaturama višim od 30 stupnjeva. Do devedesetih je ta brojka bila puno manja od 200, a tijekom jednog desetljeća manja i od 100, dok sada ta brojka iznosi između 320 i 330 dana.

Brojke su, dakle, jasne. Vruće je bilo i prije, no tijekom posljednjih desetljeća broj dana s velikim i ekstremnim vrućinama puno je veći.

Slika nije dostupna Znanstvenici upozoravaju na dvije opasne posljedice klimatskih promjena i toplinskih valova koje osjećamo u Europi

Treba spomenuti i još jednu zanimljivost vezanu uz ovu tablicu i temperature, a ona se odnosi na desetljeće između 1951. i 1960. godine. Naime, gledajući broj dana s temperaturama iznad 30 i 35 stupnjeva Celzijusa, te su brojke  veće u odnosu na sljedeća tri desetljeća, do devedesetih, a zanimljivo je da je broj dana s temperaturom iznad 35 stupnjeva isti kao i u prvom desetljeću ovog stoljeća.

Već smo pisali koliko ovakve vrućine negativno djeluju na ljude te što treba napraviti kako bi se zaštitili, a pogled na vremensku prognozu pokazuje kako bi i tijekom sljedećih tjedan do deset dana maksimalne temperature mogle biti iznad 30 tako da je to vrijeme najbolje provesti u moru ili ispod borova na nekoj plaži.