Vruće je bilo i prije, a ova tablica temperatura u Zagrebu najbolje pokazuje u čemu je razlika danas u odnosu na ranija desetljeća

Hrvatsku je trenutačno na udaru još jednog toplinskog vala. Temperature su iznimno visoke i u nekim gradovima njihov je dnevni maksimum bliži 40, nego 30 stupnjeva Celzija. S obzirom na to da je ljeto, visoke temperature nikoga ne trebaju iznenaditi te, jasno, nisu neuobičajene i živa na termometru znala je biti debelo u crvenom i tijekom prijašnjih godina i desetljeća.

tri vijesti o kojima se priča Isključite je odmah! Ovu opciju vjerojatno ni ne znate da imate na svom telefonu, a mogla bi ugroziti vašu sigurnost Razmislite prije klikanja Jeste li i vi dobili ovakvu poruku u svoj inbox? Evo što trebate napraviti Sindrom autofermentacije Studija potvrdila: Ljudi mogu biti pijani i bez da uopće dotaknu alkohol

Lipanj 2024. još topliji nego 2023., padaju temperaturni rekordi

Ipak, u odnosu na neka prethodna desetljeća, stvari su se ipak promijenile, a kolike su te promjene objasnili su na stranici na Facebooku Kad će kiša na kojoj je objavljena tablica o temperaturama u Zagrebu tijekom posljednjih desetljeća. Razlog objave ove tablice, naglašavaju na ovoj stranici, jest što se na mreži dijeli stara slika iz novina u kojoj stoji da je i prije u glavnom gradu Hrvatske izmjereno 38 stupnjeva Celzijusa tako da ove temperature nisu ništa novo.

Visoke temperature, dakle, nisu nove, ali tablica jasno ukazuje na promjene.

Kada je u pitanju prosječan broj vrućih dana po desetljeću, podatak na koji se posebno upozorava je prosječan broj toplih noći, a riječ je o noćima s temperaturama višim od 20 stupnjeva. Dok je njihov broj do devedesetih bio skoro na nuli, danas ta brojka iznosi oko 100, a velik je porast zabilježen i po pitanju broja dana s temperaturama višim od 30 stupnjeva. Do devedesetih je ta brojka bila puno manja od 200, a tijekom jednog desetljeća manja i od 100, dok sada ta brojka iznosi između 320 i 330 dana.

Brojke su, dakle, jasne. Vruće je bilo i prije, no tijekom posljednjih desetljeća broj dana s velikim i ekstremnim vrućinama puno je veći.

Znanstvenici upozoravaju na dvije opasne posljedice klimatskih promjena i toplinskih valova koje osjećamo u Europi

Treba spomenuti i još jednu zanimljivost vezanu uz ovu tablicu i temperature, a ona se odnosi na desetljeće između 1951. i 1960. godine. Naime, gledajući broj dana s temperaturama iznad 30 i 35 stupnjeva Celzijusa, te su brojke  veće u odnosu na sljedeća tri desetljeća, do devedesetih, a zanimljivo je da je broj dana s temperaturom iznad 35 stupnjeva isti kao i u prvom desetljeću ovog stoljeća.

Već smo pisali koliko ovakve vrućine negativno djeluju na ljude te što treba napraviti kako bi se zaštitili, a pogled na vremensku prognozu pokazuje kako bi i tijekom sljedećih tjedan do deset dana maksimalne temperature mogle biti iznad 30 tako da je to vrijeme najbolje provesti u moru ili ispod borova na nekoj plaži.