O klimatskim promjenama i njihovom utjecaju na svijet oko nas govori se godinama. Stručnjaci i znanstvenici upozoravaju kako nas, ako se nešto radikalno ne promijeni, u budućnosti očekuju prilično pesimistični scenariji. Kako klimatske promjene već sada utječu na Europu, pokazuje posljednji izvještaj objavljen u Natureu, a koji je baziran na stotinama istraživanja o utjecaju vremenskih uvjeta na zdravlje ljudi.
Znanstvenica Rachel Lowe iz Katalonskog instituta za istraživanje i napredne studije i njene kolege pratile su 42 različita indikatora o povezanosti klimatskih promjena i njihovom utjecaju na zdravlje, uključujući i alarmantno povećanje smrtnosti povezanih s velikim vrućinama te širenje infektivnih bolesti. Zaključak njihovog istraživanja nije pozitivan te Lowe kaže kako su potrebne drastične akcije, kako u Europi, tako i diljem svijeta kako bi se zaštitila populacija.
Smrtonosna vrućina
Ovaj tjedan smo pisali koliko ekstremne vrućine mogu biti opasne po zdravlje, pogotovo za starije osobe i srčane bolesnike, a kako su temperature sve veće, tako se povećava i broj zabilježenih smrtnih slučajeva. A o kakvom se utjecaju radi, pokazalo je i ovo istraživanje. Prema tim podacima, u razdoblju od 2013. do 2022., a u odnosu na razdoblje od 2003. do 2012. godine, broj smrti povezanih s vrućinama povećao se u prosjeku za 17 na 100 tisuća stanovnika. Pri čemu treba naglasiti kako vrućine lošije utječu na žene, odnosno zabilježena je veća smrtnost žena u odnosu na muškarce.
Jedan od razloga koji bi to mogao objasnit jest u razlikama u smislu gubitka topline iz tijela i maksimalne stope znojenja, a također žene mogu biti izložene većem riziku od toplinskog stresa nakon ovulacije, kada je njihova tjelesna temperatura veća. Također, žene općenito žive duže od muškaraca, a stariji su ljudi osjetljiviji na probleme i stres povezan s velikim vrućinama, objašnjavaju znanstvenici u ovoj studiji.
Krpelji i paraziti
Druga negativna i opasna posljedica klimatskih promjena i porasta temperatura koja se spominje u ovoj studiji odnosi se i na parazite koji su se proširili pa sada prenose bolesti u više europskih regija, kao i na krpelje čija populacija raste. Znanstvenici posebno izdvajaju širenje jednostaničnog parazita Leishmania infantum koji se prenosi putem pješčanih mušica, a na koži uzrokuje čireve, dok u najgorim slučajevima zaraza može rezultirati groznicom, oticanjem jetre i slezene pa čak i smrću.
Topliji i vlažniji uvjeti u Europi pogoduju širenju, odnosno preživljavanju i razmnožavanju takvih mušica i parazita i na sjevernija područja, a podaci pokazuju kako je njihov broj veći u 2010.-ima u odnosu na prvo desetljeće ovog stoljeća. Također, takvi su uvjeti pogodni i za širenje krpelja Ixodes ricinus koji također može prenijeti niz bolesti, uključujući i lajmsku bolest i krpeljnog encefalitisa, čije posljedice mogu biti iznimno teške. Podaci jasno pokazuju kako je klima u posljednjih deset godina puno pogodnija za širenje ovog krpelja u odnosu na razdoblje od 1951. do 1960. godine, mjereći po broju mjeseci tijekom kojih su temperature bile idealne za njihov životni ciklus.
Izvor: Nature
