Koliko su djeca u Hrvatskoj izložena vršnjačkom nasilju? Ako je suditi po natpisima u medijima, problem vršnjačkog nasilja sve je izraženiji, kako online tako i offline. No, kakvo je stvarno stanje u školama?
Upravo je odgovor na to dalo reprezentativno istraživanje provedeno u 21 školi (po jednoj iz svake županije). Istraživanje je provedeno kako bi se dobila jasna slika o tome kako djeca u višim razredima osnovnih škola u Hrvatskoj doživljavaju i čine nasilje – uživo i online.
Rezultati istraživanja predstavljeni su u sklopu konferencije Cyberguard 2025. koja se održala u Zagrebu.
Izv. prof. dr. sc. Lucija Vejmelka s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu istaknula je poražavajuću statistiku.
Upozorila je kako djeca već sa 6 godina počinju koristiti internet samostalno. Prvi vlastiti pametni telefon dobivaju oko 8. godine, a prve profile na društvenim mrežama otvaraju s prosječno 10 godina. Treba podsjetiti kako djeca mlađa od 13 godina ne bi smjela imati profile na društvenim mrežama.
Osim toga, čak 38% učenika provodi 3–4 sata dnevno na internetu, a njih 18% provodi 5–6 sati dnevno, dok zabrinjavajući 13,2% učenika dnevno provodi više od 7 sati online.
Stoga ne iznenađuje da se sve češće susreću s nepoželjnim ponašanjem i sadržajem na internetu. Istraživanje je, naime, pokazalo da je više od trećine djece (34,2 posto) barem jednom mjesečno izloženo elektroničkom nasilju, a četvrtina (24,1 posto) ga u istom periodu počini. Posebno zabrinjava činjenica da je više od četvrtine učenika barem jednom primilo seksualne ili neprimjerene sadržaje od nepoznatih osoba putem interneta te da je gotovo svako sedmo dijete (14,8%) u osnovnoj školi barem jednom putem interneta dogovorilo susret uživo s nepoznatom osobom.
Kako je istaknuto prilikom predstavljanja rezultata istraživanja, cilj je istraživanja bio identificirati obrasce nasilja, rizične i zaštitne čimbenike (digitalne navike, roditeljski nadzor, emocionalna empatija, vršnjački pritisak) te uključiti perspektivu učenika i njihove prijedloge za promjene.
S obzirom na rezultate istraživanja, stručnjaci koji su bili uključeni u njegovo provođenje dali su 5 ključnih poruka koje bi trebali čuti i roditelji i učitelji, ali i sama djeca.
- Prevencija mora početi ranije – djeca već u 5. razredu doživljavaju i čine nasilje, a mnoga su izložena i neprimjerenim sadržajima online.
- Posebna pažnja mora biti usmjerena na ranjivu skupinu – oko petine djece pokazuje izrazitu ranjivost po gotovo svim elementima: osjećaju neprihvaćenosti, nezadovoljstvo školom, manjak sigurnosti i nedostatak podrške vršnjaka ili nastavnika.
- Tišina je ozbiljan problem – više od polovice djece nasilje ne bi nikome prijavilo, iako deklarativno navode povjerenje u odrasle. To jasno pokazuje potrebu za osnaživanjem i ohrabrivanjem djece na prijavu nasilja.
- Edukacije moraju biti ciljano razvijene – posebno prilagođene nižim i višim razredima, rodno specifične, sustavne i univerzalno dostupne.
- Zajedničko djelovanje odraslih i vršnjaka – roditelji, nastavnici i stručne službe, zajedno s djecom i mladima, moraju graditi kulturu povjerenja i digitalne sigurnosti. Djeca trebaju jasnu poruku da će, ako prijave nasilje, dobiti podršku i zaštitu, a ne osudu.
Jedno od ključnih pitanja današnjice
O rezultatima istraživanja razgovaralo se na panelu u kojem su Denis Rukavina, policijski službenik za kibernetičku sigurnost, prof. dr. sc. Zvonimir Paštar, psihijatar Klinike za psihijatriju Vrapče i Iva Ančić, rukovoditeljica brenda, marketinških komunikacija i digitalnog poslovanja u A1 Hrvatska, naglasili važnost rane i kontinuirane prevencije te edukacije prilagođene djeci, roditeljima i nastavnicima.
Sigurnost djece i mladih na internetu jedno je od ključnih pitanja današnjice, a broj prijava koje zaprimamo u Centru za sigurniji internet pokazuje da online nasilje i manipulacije i dalje rastu. Naš je cilj pružiti djeci zaštitu i siguran prostor za odrastanje te osnažfiti roditelje i nastavnike da budu dio rješenja. Konferencija CyberGuard 2025 važna je jer donosi rezultate prvog nacionalnog istraživanja o elektroničkom nasilju, a samo zajedničkim djelovanjem možemo stvoriti sigurniji internet za djecu, naglasio je Tomislav Ramljak, voditelj Centra za sigurniji internet.
Da je tema sigurnosti djece na internetu izuzetno aktualna i važna, pokazao je velik interes za ovu, drugu po redu, konferenciju CyberGuard.
Od samog otvorenja konferencije istaknuta je važnost međusektorske i međunarodne suradnje u borbi protiv kibernetičkih prijetnji i stvaranju sigurnijeg digitalnog okruženja. Na to su se, uz domaćine Dejana Turka, predsjednika Uprave A1 Hrvatska i A1 Slovenija i Tomislava Ramljaka, voditelja Centra za sigurniji internet, osvrnuli izaslanik predsjednika Vlade RH i ministar rada, mirovinskoga sustava, obitelji i socijalne politike Marin Piletić, ministar pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Damir Habijan te veleposlanik Ujedinjene Kraljevine Velike Britanije i Sjeverne Irske u Hrvatskoj Javed Patel.
Upravo je veleposlanik Patel dao zanimljiv pregled poteza koje je poduzela britanska vlada ne bi li zaštitila najranjivije skupine na internetu. Britanski se zakoni smatraju jednima od najrestriktivnijih jer teret odgovornosti prebacuju na tehnološke tvrtke koje pružaju različite tehnološke usluge. No, iako su zakoni pooštreni, treba raditi još puno na tome da se djeca i mladi zaista zaštite od nepoželjnog sadržaja i nepoželjnih iskustava na internetu.
Mislim da svi znamo da je ovo samo dio rješenja, istaknuo je Patel te dodao kako je za konačno rješenje ovog problema potrebna dobra suradnja ne samo vlade i tehnoloških tvrtki, već i onih koji su djeci najbliži - njihovih roditelja i učitelja.
Teme sigurnosti djece na internetu i zaštite poslovanja tvrtki na konferenciji su sagledane iz više perspektiva koje su, između ostalih, predstavili i Caitlin Jenkins-Watson, voditeljica Odjela za borbu protiv prijetnji seksualnog zlostavljanja djece Nacionalne agencije za kriminal Velike Britanije, Mick Moran, stručnjak s bogatim iskustvom u borbi protiv iskorištavanja djece na internetu iz Irske, Hrvoje Pavičić, voditelj Odjela za sigurnost za jugoistočnu Europu IBM-a te Nikola Dujmović, predsjednik Uprave SPAN-a.
AI sve više prijeti
Na panelu „Stanje cyber nacije - Izazovi, rizici i pobjede“ stručnjaci su istražili snage i slabosti naše regije u digitalnoj sigurnosti te su razgovarali o budućnosti hrvatske kibernetičke obrane. Konferencija je ujedno skrenula pozornost na prijetnje razvoja umjetne inteligencije, ali i na to kako se AI može transformirati u saveznika u borbi protiv kibernetički prijetnji.
Posebnu pažnju privukla je simulacija hakerskog napada „Dva klika do katastrofe“ koju su održali stručnjaci A1 Hrvatska. Publika je iz prve ruke mogla vidjeti stvarne izazove i ranjivosti sustava te zašto su edukacija i ulaganje u kibernetičku sigurnost ključni za svaku organizaciju.
Tijekom dvadesetak minuta, stručnjaci su pokazali koliko je jednostavno doći do ključnih podataka za pripremu hakerskog napada, ali i što sve haker, kad jednom ostvari pristup računalu žrtve, može vidjeti u samo nekoliko klikova. Upozorili su kako često nije dovoljno samo oslanjati se na antivirusne programe, misleći da oni pružaju dovoljnu zaštitu. Oni pružaju jednu razinu zaštite, ali na tvrtkama i pojedincima je da se pobrinu za koju razinu više.
Stavljanjem online sigurnosti u odgojno-obrazovni i poslovni kontekst, konferencija CyberGuard još je jednom ukazala na nužnost partnerstva civilnog, poslovnog i državnog sektora u izgradnji društva otpornog na kibernetičke prijetnje.
