Otkako je započela pandemija koronavirusa, diljem svijeta javljaju se različite teorije zavjera te brojne lažne informacije. Većina ih se dijeli na društvenim mrežama i različitim aplikacijama za dopisivanje, a često oni koji informacije prosljeđuju nisu pročitali niti pokušali razumjeti tekst koji tu informaciju prati.
Taj je problem posebno izražen otkako su se pojavila prva cjepiva protiv COVID-19. Mnogi su odmah u startu rekli da se ne želi cijepiti, a razloga za takvu odluku bilo je mnogo - od straha i nepovjerenja u nova cjepiva do uvjerenja da COVID-19 nije ništa ozbiljnija bolest od gripe.
Grupa britanskih znanstvenika pokušala je otkriti zašto se neki ljudi odbijaju cijepiti. U studiji su proučavali odgovore 11.740 osoba koje su odgovarale na pitanje o cjepivu u studenom i prosincu 2020. godine. Njihove su odgovore usporedili s rezultatima dobivenima u šest krugova testiranja 2011. i 2012. godine.
Kako su naveli u studiji objavljenoj u časopisu Brain, Behavior and Immunity, od 11.955 pojedinaca koji su u potpunosti odgovorili na upitnik o namjeri cijepljenja protiv COVID-19, 17,2 posto ispitanika jasno je reklo kako se ne bi željelo cijepiti.
Među onima koji su najčešće iskazali namjeru da odbiju cijepljenje većinom su bile mlade žene (djevojke), pripadnice etničkih manjina, s lošijom izobrazbom. Također, takve osobe često nisu imale druge bolesti niti su bile u kontaktu ili živjele s osobama koje bi se ubrajale u rizične skupine.
Problem je što, kad su znanstvenici pomnije proučili rezultate, otkrili su kako je kod osoba koje su imale lošije rezultate na kognitivnim testovima i testovima inteligencije, postotak onih koji su planirali odbiti cijepljenje iznosio čak 76 posto.
Netočni izvještaji na društvenim mrežama možda su zakomplicirali donošenje osobnih odluka o cijepljenju, zbog čega su osobe s nižim kvocijentom inteligencije sklonije odbiti cjepivo. Kod pojedinaca s nižim kvocijentom inteligencije također je zabilježena i veća stopa oboljenja od COVID-19 prije no što su cjepiva postala dostupna, ističu znanstvenici.
Kao jedno od objašnjenja ističu šumove u komunikacijskim kanalima koji su nastali zbog gomile različitih zdravstvenih i preventivnih savjeta koji su se mogli čuti tijekom pandemije.
Informacije su varirale od jednostavnih i praktičnih do kompleksnih, kontradiktornih, lažnih i prevarantskih. Kako bi smanjili svoj rizik od infekcije, ljudi su morali prikupiti, sintetizirati i ocijeniti točnost tih informacija, no njihova sposobnost da to naprave varira ovisno o zdravstvenoj pismenosti i može biti u odnosu s kognitivnim funkcijama, stoji u studiji.
Na kraju ističu kako su ljudi s nižim rezultatom na standardnim testovima kognitivnih funkcija skloniji odbiti ponuđeno cijepljenje protiv COVID-19.
Moguće je da su lažne vijesti nad društvenim mrežama zakomplicirale donošenje informirane odluke. Stoga bi se posebna pozornost trebala posvetiti komuniciranju jasnih informacija o učinkovitosti i sigurnosti cjepiva prema svima - uključujući i one koji odbijaju cjepiva - kako bi mogli donijeti informiranu odluku, stoji u zaključku studije koju potpisuju G. David Batty sa Sveučilišnog koledža u Londonu, Ian J. Deary i Drew Altschul sa Sveučilišta u Edinburgu te Cloe Fawns-Ritchie sa Sveučilišta Southampton.
