Adolescenti često više riskiraju od odraslih, što je obrazac ponašanja uočen kod više vrsta. Nova studija Kalifornijskog sveučilišta u Los Angelesu ispituje kako se moždane strukture, uključene u procjenu rizika, razvijaju tijekom vremena, utječući na donošenje odluka u različitim životnim fazama.
Neuralni mehanizmi koji stoje iza rizičnog ponašanja
Američki znanstvenici su se usredotočili na dorso-medijalni prefrontalni korteks (dmPFC) u mozgu, koji regulira izbjegavanje prijetnji. Otkrili su da to područje mozga djeluje drugačije s bazolateralnom amigdalom (BA) i nakupinom neurona u mozgu nucleus accumbens (NA), ovisno o dobi.
To znači da tijekom adolescencije moždani mehanizmi za izbjegavanje prijetnji mogu biti oslabljeni kompetitivnim impulsima, poput znatiželje ili želje za nagradom, što dovodi do povećanog rizičnog ponašanja, pojašnjavaju autori studije koja je objavljena u časopisu Nature Neuroscience.
Ključ je u dobi
U kontroliranim testovima na miševima, ti su glodavci naučili stati na platformu kako bi pobjegli od opasnosti. Kada je hrana bila stavljena u blizini, mladi i adolescentni miševi riskirali su ostati dulje unatoč prepoznavanju povezane opasnosti. Međutim, odraslim miševima sigurnost je bila prioritet.
Iako su miševi svih dobi imali slične razine uvjetovanog straha, mladi i adolescenti istraživali su prijeteći dio okoline više od odraslih, objašnjavaju autori istraživanja.
Sazrijevanje mozga
Koristeći fluorescentne molekule za praćenje neuralne aktivnosti, znanstvenici su otkrili da dmPFC s godinama postaje sve osjetljiviji na prijetnje. Eksperimenti optogenetike dodatno su pokazali kako te veze u mozgu sazrijevaju tijekom vremena, utječući na percepciju rizika.
Rezultati navedenog istraživanja sugeriraju da se neuralni putevi prilagođavaju različitim životnim fazama, potičući preuzimanje rizika u mladosti, ali naglašavajući oprez u odrasloj dobi. Ta promjena može pomoći mladim pojedincima da istraže svoje okruženje prije nego što se prilagode stabilnijim ponašanjima.
Otkrivajući procese kojima sazrijevanje sklopa odozgo prema dolje vodi promjene u ponašanju izazvanom prijetnjom, postavljamo temelj za razumijevanje kako se ono može poremetiti, zaključuje studija.
Iako se temelji na miševima, istraživanje nudi uvid u to kako adolescentni mozgovi u ljudi mogu uravnotežiti rizik i sigurnost tijekom svog razvoja.
Izvor: Science Alert
