Prehrana bogata svježim voćem, povrćem, orašastim plodovima, sjemenkama, cjelovitim žitaricama i maslinovim uljem, povezana je sa smanjenjem stope smrtnosti među ženama za 23 posto, pokazalo je najnovije istraživanje ističući zdravstvene prednosti mediteranske prehrane. To novo istraživanje isto tako pridodaje sve većem broju dokaza koji podupiru pozitivan učinak prehrane na zdravlje.
Tijekom 25 godina praćeno je 25.315 žena, te je otkriveno da su one koje su se pridržavale mediteranske prehrane imale više od petine manje šanse da umru od bilo kojeg uzroka u usporedbi s onima koje nisu slijedile takvu prehranu. Istraživanje, koje je proveo tim u Brigham and Women's Hospital (BWH), dijelu Medicinske škole Harvard, naglašava potencijal prehrane za produljenje dugovječnosti. Objavljeno je u časopisu JAMA Network Open.
Što je istraživanje otkrilo?
Za žene koje žele živjeti dulje, naša studija kaže da paze na prehranu. Dobra vijest je da bi slijeđenje mediteranskog prehrambenog obrasca moglo rezultirati smanjenjem rizika od smrti za oko jednu četvrtinu tijekom više od 25 godina, uz korist i za rak i kardiovaskularnu smrtnost, glavne uzroke smrti žena i muškaraca u SAD-u i globalno, naglašava kardiologinja Samia Mora iz BWH-a.
Studija je identificirala biološke promjene koje mogu objasniti te dobrobiti. Zamijećena su poboljšanja metaboličkih i upalnih procesa, krvnog tlaka i inzulinske rezistencije među ženama koje su slijedile mediteransku prehranu. Svi ti čimbenici zajednički doprinose smanjenju rizika od rane smrtnosti.
Čak i skromne promjene u utvrđenim čimbenicima rizika za metaboličke bolesti, osobito one povezane s metabolitima malih molekula, upalom, lipoproteinima bogatim trigliceridima, pretilošću i inzulinskom rezistencijom, mogu dati značajne dugoročne koristi od slijeđenja mediteranske prehrane, kaže epidemiolog Shafqat Ahmad s BWH-a i Sveučilišta Uppsala u Švedskoj.
Potvrda prethodnih istraživanja
Iako su sudionice studije uglavnom bile bijelkinje, ne-Hispanjolke, sredovječne i starije žene te sve redom zdravstvene djelatnice, rezultati istraživanja su u skladu s drugim istraživanjima koja sugeriraju široku primjenjivost mediteranske dijete. Sama studija nije bila osmišljena za utvrđivanje uzročnosti, no velika veličina uzorka i opsežno razdoblje praćenja potvrđuju zaključke.
Zdravstvene dobrobiti mediteranske prehrane prepoznate su od strane medicinskih stručnjaka, a naša studija nudi uvid u to zašto bi prehrana mogla biti toliko korisna. Politike javnog zdravlja trebale bi promicati zdrave prehrambene atribute mediteranske prehrane i trebale bi obeshrabriti nezdrave prilagodbe, ističe na kraju Mora.
Izvor: Science Alert
