Kost "veličanstvenog" dinosaura stara 68 milijuna godina otkriva da je imao slomljeno zapešće, najvjerojatnije zbog trčanja ili skakanja preko neravnog terena u potrazi za hranom ili vodom.

Iako se čini da je ruski dinosaur poznat kao hadrosaur Amurosaurus riabinini preživio nesreću, rezultirajuće šepanje moglo je otežati bijeg od grabežljivaca, prema istraživačima s Queen's University Belfast.

Dinosauri promatraju asteroid, ilustracija Fosili riba pomogli znanstvenicima utvrditi kad je Zemlju udario asteroid koji je pobio dinosaure

Tim stručnjaka, predvođen paleontologom dr. Filippom Bertozzom, analizirao je kost pronađenu u kamenolomu grada Blagovješčenska na dalekom istoku Rusije.

Istražujući uzrok nekih zadebljanja, kažu da su otkrili neke impresivne rezultate.

Nakon detaljnog pregleda slomljene kosti, otkrili smo da je to iz zapešća dinosaura poznatog kao hadrosaur Amurosaurus riabinini i da se nesreća najvjerojatnije dogodila kada je četveronožna životinja trčala ili skakala, vjerojatno dok je lutala zemljom u potrazi za hranom i vodom, rekao je dr. Bertozzo.

Unatoč svemu što je bilo protiv njega dinosaur je preživio nesreću jer možemo vidjeti da je kost zapravo počela zacjeljivati – to sugerira da nije uginuo odmah.

Međutim, vjerojatno je da je ozljeda prisilila životinju da šepa na tri noge, što je utjecalo na njezine šanse da pobjegne od grabežljivaca.

Profesorica Eileen Murphy, zamjenica voditelja Škole za prirodni i izgrađeni okoliš u Queen'su, nadgledala je dr. Bertozza.

Kostur Ihtiosaura Pronađen fosil deset metara dugačkog morskog grabežljivca koji je u prošlosti plivao Velikom Britanijom

Proučavanje drevnih bolesti i ozljeda kod životinja ili ljudi može pružiti ogromnu količinu informacija o životima pojedinaca u prošlosti. Ova studija nam je omogućila da saznamo više o iskustvu ozlijeđene životinje u razdoblju prije njezine smrti, služi nam da nas podsjeti da bi čak i veličanstveni dinosauri mogli doživjeti nesreće, istaknula je prof. Murphy.

Dr. Bertozzo, koji je proveo istraživanje tijekom svog doktorata na Queen's, sada radi u Kraljevskom belgijskom institutu prirodnih znanosti u Bruxellesu.

Rezultati istraživanja objavljeni su u časopisu Historical Biology.

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju