Diljem svijeta, posljednjih godina, pčele umiru. Neke od utjecaja pesticida, druge od različitih nametnika i bolesti, a treće - od posljedica klimatskih promjena. No, znanstvenici su otkrili da se one pčele koje sve to prežive suočavaju s još jednim problemom koji je, čini se, direktno povezan s promjenama u našoj klimi. 

Dva sveučilišta zasebno su prikupiljala uzorke bumbara iz cijele Velike Britanije, a informacije koje su otkrili objavili su u časopisu Journal of Animal Ecology. Njihovi radovi sugeriraju da se ovi mali kukci nalaze u velikoj nevolji.

Grinja varroa destructor u košnici, ilustracija Australske pčele u "lockdownu" zbog smrtonosne prijetnje

Naime, otkrili su da se bumbarova krila mijenjaju kad su ti maleni kukci pod stresom. Točnije, kad su vremenski uvjeti topliji i vlažniji, krila bumbara postaju nazubljenija i asimetrična.

Tim s Imperial Collegea u Londonu istraživao je oblike tijela bumbara u posljednjih 120 godina. Koristeći digitalne fotografije, promatrali su asimetriju bumbarovih krila kao indikator stresa. Visok stupanj asimetrije (kad postoji razlika u veličini između lijevih i desnih krila) ukazuje da je kukac bio pod stresom tijekom razvoja.

Otkrili su kako je najmanje asimetrije kod bumbara zabilježeno oko 1925. godine. Nakon toga stupanj asimetrije počeo je sustavno rasti. Dodatne analize pokazale su da je veća asimetrija povezana s toplijim i vlažnijim godinama.

Pčela Znate li da postoje i "samotne" pčele? Njihova važnost za prirodu je neprocjenjiva, a domaći stručnjaci objašnjavaju i zašto

Uz toplije i vlažnije uvjete za koje se predviđa da će bumbare izložiti većem stresu, činjenica da će ti uvjeti postati češći zbog klimatskih promjena znači da bi bumbare moglo čekati teško vrijeme u 21. stoljeću, istaknuo je viši koautor Richard Gill, s Imperial Collegea u Londonu.

U drugoj studiji, objavljenoj u Methods in Ecology & Evolution, koju je proveo tim iz Prirodoslovnog muzeja u Londonu, znanstvenici su proučavali promjene u DNK bumbara u posljednjih 130 godina.

Koristeći istu metodu kakva se inače koristi za proučavanje vunastih mamuta i predaka modernih ljudi, pratili su koliko se genom bumbara promijenio tijekom vremena i kako su se ti kukci prilagodili promjenama u okolišu.

Ako želimo očuvati brojnost i raznolikost insekata, te njihovu ulogu u ekosustavu, suočeni sa stalnim promjenama okoliša, moramo razumjeti procese iz prošlosti kako bismo predvidjeli (i nadamo se ublažili) buduće promjene. Erozija genetske raznolikosti unutar populacije posebno je zabrinjavajuća s obzirom na to da će ta raznolikost biti ključna za sposobnost kukaca da se prilagode klimatskim promjenama, ističu u studiji.

Slika nije dostupna Istraživanje potvrdilo: Utjecaj zračenja na život pčela postoji, ali...

Razvili su metodu sekvenciranja aDNK koja ima potencijal otkriti uvide u genetske promjene iz prošlosti i povezati ih s klimatskim promjenama.

Utvrde li znanstvenici točno što i kako utječe na razvoj bumbara, mogli bi otkriti i kako pomoći bumbarima da prežive. Barem onima koji su najugroženiji. 

 

Još brže do najnovijih tech inovacija. Preuzmi novu DNEVNIK.hr aplikaciju