Pitanje kibernetičke sigurnosti nikad nije bilo aktualnije nego danas. Svakodnevno se u svijetu događaju tisuće kibernetičkih napada koji ciljaju tvrtke, ali i obične građane. I građani Hrvatske sve su češće na udaru kibernetičkih kriminalaca. Od različitih ransomware kampanja pa sve do financijskih i direktorskih prijevara koje mogu dovesti do štete od više desetaka tisuća eura.
Upravo kako bi skrenuli pozornost na potrebu za povećanjem kibernetičke sigurnosti, Europska unija je listopad proglasila Mjesecem kibernetičke sigurnosti. U skladu s tim, GÉANT, udruženje koje okuplja europske nacionalne istraživačke i obrazovne mreže (NREN), pokrenuo je kampanju koja se fokusira ne samo na kibernetičku sigurnost, već i na kibernetičku svjesnost kao alat za obranu od prijetnji uzrokovanih umjetnom inteligencijom.
Kako ističu u GÉANT-u, s napretkom generativne umjetne inteligencije, zlonamjerni akteri stječu nove mogućnosti manipuliranja pojedincima putem tehnika kao što su deepfakeovi, kloniranje glasa, phishing poruke generirane umjetnom inteligencijom i krađa identiteta.
Prijevare umjetne inteligencije nisu samo stvar tehnologije, već i psihologije.
Trenutna istraživanja i statistike pokazuju da ove prijetnje često ciljaju ljudske emocije poput ljubavi, straha, srama ili tjeraju na brzu reakciju kako bi onemogučili racionalno donošenje odluka. U okruženju u kojem brzina često ide u korist napadača, ovogodišnja kampanja potiče drugačiji pristup: usporavanje, svjesnost i donošenje promišljenijih odluka.
Što je kibernetička svjesnost?
Kibernetička svjesnost znači primjenu svjesnosti – biti potpuno prisutan i svjestan – na način na koji koristimo tehnologiju. Jednostavno rečeno, radi se o namjernom obraćanju pažnje kada smo online.
Umjesto bezumnog klikanja na e-poštu ili obavljanja više zadataka istovremeno između desetaka kartica, zastajemo i promišljeno se bavimo svojim digitalnim okruženjem. Ova praksa potiče usporavanje i primjećivanje onoga što radimo i osjećamo u trenutku. U kontekstu kibernetičke sigurnosti, kibernetička svjesnost nam pomaže da se odmaknemo i razmislimo prije nego što kliknemo, umjesto da reagiramo autopilotom.
Dnevne navike za svjesno korištenje tehnologije
Kako bi potaknuli građane na svjesno korištenje tehnologije iz GEANT-a daju nekoliko jednostavnih i lako primijenjivih savjeta.
Rješavajte svoje digitalne zadatke jedan po jedan
Pokušajte se usredotočiti na jednu stvar istovremeno tijekom važnog rada. Na primjer, kada čitate e-poštu, zatvorite nepovezane kartice i odložite telefon. Multitasking i stalne obavijesti narušavaju vašu pažnju i olakšavaju propuštanje crvenih zastavica. Izbjegavanje zamke multitaskinga može značajno smanjiti vjerojatnost klika na lošu poveznicu.
Zastanite prije nego što kliknete ili pošaljete
Steknite naviku kratke pauze kad god naiđete na hitan zahtjev ili poveznicu/privitak u e-poruci. Udahnite nekoliko dubokih udaha i dvaput provjerite detalje - tko je pošiljatelj? Ima li zahtjev smisla? Ova pauza od nekoliko sekundi je "trenutak svjesnosti" koji pomaže u prepoznavanju znakova phishinga (poput osjećaja u trbuhu da nešto nije u redu) prije nego što djelujete.
Postavite tehnološke granice u svoju rutinu
Uključite male digitalne navike koje štite vaš fokus. Na primjer, zakažite određeno vrijeme za provjeru e-pošte umjesto da stalno pregledavate obavijesti o pristigloj pošti. Također možete isključiti nebitne obavijesti tijekom vremena fokusiranja. Ograničavanjem stalne interakcije, trenirate svoj mozak da bude potpuno prisutan tijekom vremena kada se bavite
digitalnim sadržajem, umjesto da se osjećate stalno raspršeno.
Njegujući ovo promišljeno, smireno stanje uma, manje je vjerojatno da ćemo nasjesti na prijevare ili pogreške uzrokovane stresom ili ometanjem.
