Pogledate li ovog jutra na svoj pametni telefon ili kalendar, vidjet ćete datum koji se ne viđa baš svake godine - 29. veljače. Točnije, 29. veljače pojavljuje se tek svake četvrte godine. Zašto? Postoje prilično dobri razlozi.
Znanstveni razlog
Naime, Zemlji treba otprilike 365,25 dana (točnije 365 dana, 5 sati, 48 minuta i 46 sekundi) da obiđe Sunce i tako obilježi solarnu godinu. No to ne možemo upisati u kalendar. Stoga je dogovoreno da, svake četvrte godine taj dodatni dan koji Zemlja nakupi putujući oko Sunca, upišemo i u kalendar.
Dodatni dan ujedno označava i prijestupnu godinu, odnosno godinu koja umjesto 365 ima 366 dana.
Iako se možda čini da je to bezveze, ima svoj dobar razlog. Naime, tako pratimo solarnu godinu. Da ljudi ne prate solarnu godinu, s vremenom bi se dogodilo da bi se kalendarska godina i solarna godina razišle. Pa bismo tako umjesto na moru, praznike u srpnju i kolovozu provodili na skijanju, a Novu godinu slavili u proljeće.
Kako do toga ne bi došlo, imamo prijestupnu godinu.
No zanimljivo je da Zemlja nije jedini planet koji ima prijestupnu godinu. Mars, primjerice, ima više prijestupnih godina nego pravih. Godina na Marsu traje 668 solova, odnosno dana, ali je Marsu potrebno 668,6 solova da bi obišao Sunce. Tako u desetogodišnjem razdoblju Mars ima 4 godine sa 668 dana i šest sa 669 dana.
Matematički razlog
Postoji još jedan razlog zbog kojeg imamo prijestupne godine. Još oko 46. godine prije Krista u Rimskom Carstvu Julije Cezar uveo je kalendarski sustav danas poznat kao julijanski kalendar.
Julijanski kalendar od samog je početka imao grešku. Naime, bio je nešto dulji od solarnog kalendara. To je dovelo do gomilanja grešaka tijekom godina pa je do 1582. godine nakupljeno 12,7 dana viška.
Tu na scenu stupa papa Grgur XIII., koji je 1582. godine reformirao kalendar odredivši da sve godine djeljive s 4 budu prijestupne, osim godina stoljeća koje moraju biti djeljive s 400 da bi bile prijestupne.
Gregorijanski kalendar ušao je u upotrebu u rimokatoličkim zemljama u listopadu 1582. godine kada je kalendar usklađen s godišnjim dobima te je uklonjeno 10 dana iz kalendara (onaj višak koji je Julije Cezar nakupio). Kako bi u upotrebu ušao novi kalendar, odlučili su da će te godine, nakon četvrtka, 4. listopada, uslijediti petak, 15. listopada (što je izazvalo zaprepaštenje stanovništva, posebice onih kojima su rođendani na izbačene datume).
Nekoliko zanimljivosti
Zanimljivo, Velika Britanija i njezine kolonije nisu uvele novi gregorijanski kalendar sve do rujna 1752. Tada je već bila potrebna dodatna korekcija od jednog dana. Promjena kalendara utjecala je i na dokumente, pa su tako neki britanski dokumenti iz tog razdoblja nosili oba datuma - i po julijanskom i po gregorijanskom kalendaru.
I na kraju još nekoliko zanimljivosti vezanih uz 29. veljače.
Naime, na taj su dan žene u Irskoj smjele zaprositi muškarce koje su željele.
U nekim kulturama 29. veljače smatra se nesretnim danom. Primjerice, u Italiji se prijestupna godina smatra nesretnom, a u Grčkoj se ne savjetuje planiranje vjenčanja u prestupnoj godini.
Procjenjuje se da se u svijetu, svakog 29. veljače rodi oko 5 milijuna djece.
Brojne poznate osobe rođene su 29. veljače. Primjerice skladatelj Gioachino Antonio Rossini, španjolski premijer Pedro Sanchez, irski inženjer i kreator modernih podmornica John Philip Holland ili reper Ja Rule.
U Hrvatskoj, prema podacima Državnog zavoda za statistiku, 29. veljače rođendan slavi 2399 osoba. Od toga ih je najviše rođeno 1988. godine (202), a najmanje 2020. godine (samo 66).
