Gotovo svaka četvrta osoba možda neće dobiti cjepivo protiv COVID-19 barem do 2022. jer su bogate zemlje s manje od 15 posto svjetske populacije rezervirale 51 posto doza najperspektivnijih cjepiva, objavili su u utorak istraživači iz Škole za javno zdravstvo Johns Hopkins Bloomberg u SAD-u.
To bi značilo da bi ostatak cjepiva morale 'dijeliti' zemlje s niskim i srednjim prihodima, u kojima živi više od 85 posto svjetske populacije, rekli su istraživači, poručujući da učinkovit odgovor na pandemiju zahtijeva da zemlje s visokim dohotkom sudjeluju u pravednoj distribuciji cjepiva širom svijeta.
Nesigurnost oko globalnog pristupa cjepivima protiv COVID-19 ne prati se samo tijekom kliničkih ispitivanja, već i zbog neuspjeha vlada i proizvođača cjepiva da budu transparentniji i odgovorniji u vezi s tim aranžmanima, smatraju ti istraživači.
U istraživanju se navodi i da su od 15. studenog države s visokim dohotkom unaprijed naručile gotovo 7,5 milijardi doza cjepiva od 13 proizvođača, što uključuje Japan, Australiju i Kanadu, koje zajedno imaju više od milijardu doza, ali čine manje od 1 posto trenutnih novih slučajeva koronavirusa.
Čak i ako cjepiva vodećih proizvođača dosegnu predviđeni maksimalni proizvodni kapacitet, gotovo 25 posto svjetske populacije možda neće dobiti cjepiva još godinu dana ili više, pri čemu istraživači John Hopkinsa drže i da bi Covax, kao ustanova Svjetske zdravstvene organizacije-WHO mogla imati ključnu ulogu u osiguravanju poštenijeg pristupa odobrenim cjepivima, iako je osigurala samo 500 milijuna doza ili daleko ispod cilja da isporuči najmanje 2 milijarde doza do kraja 2021.
Globalnim paktom pokrenutim u travnju cilj je udružiti sredstva iz bogatijih zemalja i neprofitnih organizacija kako bi se ubrzao razvoj i proizvodnja cjepiva protiv COVID-19 i pravedno distribuirala po svijetu, no do sada je osigurana polovica potrebnih sredstava, a SAD i Rusija, kao ključni 'igrači' u razvoju i proizvodnji cjepiva nisu se tome pridružile, navodi se u studiji iz Johns Hopkinsa.
