Pandemija koronavirusa inicirala je bržu digitalizaciju društva - potaknula nas da češće i više koristimo online servise, kupovinu, komunikaciju… Bila je to jedna od najčešćih fraza koja se proteklih mjeseci spominjala i u domaćim tehnološkim medijima. No, koliko su se naše navike korištenja interneta i TV-a zaista promijenile u Hrvatskoj?
Na temelju navika svojih korisnika Iskon je napravio analizu navika više od 100 tisuća korisnika diljem Hrvatske. I došao do zanimljivih rezultata.
Tako je fiksna telefonija, koja zbog sve većeg broja mobilnih i smartphone uređaja već niz godina bilježi pad u korištenju u vrijeme epidemije koronavirusa doživjela pravi oporavak. Korištenje fiksnog telefona poraslo je značajnih 25% u odnosu na razdoblje prije krize, no ne po broju korisnika veće po broju poziva koje smo ostvarivali fiksnim telefonom. Dijelom je to moguće pripisati činjenici da je velik broj ljudi proteklih mjeseci radio od kuće pa je i koristio fiksnu telefonsku liniju za obavljanje poslovnih poziva.
A kad nisu radili, građani su gledali televiziju. Tako je zabilježen rast konzumacije svih TV kanala na IPTV-u od 10% u ožujku i travnju, dok je 10 najgledanijih kanala zabilježilo porast u broju konzumiranih minuta gledanja za čak 69% u odnosu na razdoblje prije krize. Među 10 najgledanijih bili su nacionalni i filmski kanali, dok su neke druge vrste sadržaja (poput sportskih, očito zbog krizom uzrokovanih nedostatka prijenosa) pale po gledanosti. Osim kanala koji su prenosili sadržaje za učenike, značajno je (za 70-ak posto) narastao broj konzumiranih minuta sadržaja na kanalima koji sadrže informativni program: HRT1, HRT4, Nova TV i N1 televizija, dok su i drugi nacionalni kanali zabilježili veliki porast. Između 40% i 60% narasli su RTL, HRT2, Doma TV.
Fiksni internet priključak nedvojbeno je bio jedan od najvažnijih saveznika svakog domaćinstva u vrhuncu pandemije. Roditeljima je bio potreban za rad od kuće, studentima i učenicima za praćenje nastave i komunikaciju s profesorima, na njega su se prebacile konferencije i druge stručne edukacije. Internet se koristio i za kupovinu, informiranje, ali i za posao.
Tako je internet promet narastao u prosjeku 27% u ožujku i travnju, s najvećom izraženom vrijednosti od 42% iznad prosjeka u tjednu nakon potresa u Zagrebu. Porast konzumacije internet bilježi već od početka ožujka, kad se pojačano poseže za informacijama na domaćim i stranim online medijima. Već tada promet raste 17% u odnosu na uobičajeni.
Na pitanje što je to na internetu najviše raslo, odgovor je - sve. Uz već spomenute digitalne streaming servise i videokonferencije, a tu su još online gaming, školovanje i edukacije, kupovina preko interneta, rad od kuće koji je sada iskusilo mnogo više radnika nego što je to bilo prije krize.
Za razliku od rezidencijalnog segmenta, među poslovnim korisnicima zabilježen je suprotan trend. Iako je u prvim tjednima ožujka promet tamo također rastao, vjerojatno uslijed pripreme za rad u pandemijskim uvjetima, od sredine ožujka tu je zabilježen pad u prometu, koji doseže 10% ispod uobičajenog na vrhuncu krize u travnju.
S popuštanjem mjera, otvaranjem škola i ponovnom uspostavom djelatnosti, sve se vrijednosti vraćaju u normalu, pa je tako ukupna konzumacija Internet prometa u prošlom tjednu iznosila nekih 10% više nego u razdoblju prije krize.
