Po mišljenju grupe stručnjaka na čelu s Davidom Ludwigom, endokrinologom na Harvardu i u bostonskoj dječjoj bolnici, stvarni problem zapravo nije u konzumiranju pretjerane količine hrane.
Oni smatraju da su glavni krivci za gojaznost moderne prehrambene navike koje karakterizira pretjerana konzumacija hrane s velikim glikemijskim indeksom, posebice procesuiranih, brzo probavljivih ugljikohidrata.
Pojasnili su da konzumiranje velikih količina prerađenih i škrobnih ugljikohidrata utječe na niz hormonalnih i metaboličkih promjena koje u organizmu rezultiraju skladištenjem viška energije u obliku masti.
Znanstvenici tvrde da će kvaliteta hrane koju osoba konzumira, a ne njezina količina utjecati na to hoće li se pojedinac udebljati i na kraju razviti pretilost.
Tipičan primjer su prženi krumpirići, pečeni krumpiri, bijelo tijesto i riža, žitne pahuljice i zašećerena pića.
Takva vrsta namirnica uzrokuje hormonalni odgovor koji iz temelja mijenja naš metabolizam, potiče pohranu masnoća, dobivanje na težini i pretilost, napisali su znanstvenici u časopisu The American Journal of Clinical Nutrition.
Da bismo razumjeli epidemiju pretilosti moramo shvatiti na koji način hrana koju unosimo u organizam utječe na naše hormone i metabolizam.
Znanstvenici priznaju da u konačnici pretilosti pridonosi i današnji sjedilački način života i izostanak kretanja i tjelovježbe.
Po američkom Centru za kontrolu i prevenciju bolesti (CDC), u Sjedinjenim Državama je pretilo više od 40 posto odraslih, što znači da su podložni povećanom riziku od razvoja bolesti srca, dijabetesa tipa 2, nekih vrsta raka i od moždanog udara.
