Najveći na svijetu teleskop smješten u planinama na jugozapadu Kine otvara se za rad astronomima iz cijelog svijeta, najavio je Peking u nadi da će privući najdarovitije znanstvenike u sklopu kineske težnje da postane svjetska znanstvena sila.
Divovski teleskop FAST (Aperture Spherical Telescope), jedini je tako važan instrument u svijetu nakon što se nedavno urušio najveći radioteleskop u zvjezdarnici Arecibo (u Portoriku) zbog puknuća kabela koji su napravili rupu u tanjuru.
Wang Qiming, vodeći inspektor za istraživački centar i operacije FAST, objasnio je da su posjetili Arecibo. "Nadahnuli smo se njegovom strukturom koju smo postupno poboljšali kako bismo izgradili naš teleskop", rekao je.
Kineski teleskop u Pingtangu u pokrajini Guizhou do triput je osjetljiviji od američkog i okružen je petkilometarskom zonom "radiotišine" u kojoj je zabranjeno korištenje mobitela i računala.
Rad na FAST-a počeo je 2011., a teleskop je u punom pogonu od siječnja i hvata signale nebeskih tijela, napose pulsara, brzorotirajućih neutronskih zvijezda.
Divovski satelit od 500 metara najveći je na svijetu i pokriva područje koje odgovara otprilike 30 nogometnih igrališta. Gradnja je stajala je oko 1,1 milijarde juana (175 milijuna dolara), a trebalo je i raseliti tisuće seljana koji su živjele u tom području.
Kina ubrzano razvija svoje znanstvene kapacitete kako bi manje ovisila o inozemnoj tehnologiji.
Najmnogoljudnija država na svijetu do danas se može podičiti samo jednom Nobelovom nagradom za znanost, iz 2015. kemičaru Tu Youyou.
No u protekle dvije godine Kina je izgradila najbrži najveći vlak na svijetu, finalizirala je geolokacijski sustav Beidou, konkurent američkom sustavu GPS, a upravo je u četvrtak na zemlju kineska kapsula donijele na Zemlju uzorke s Mjeseca.
Kina uplaćuje milijarde dolara u svoj svemirski program i objavila je plan da do 2035. godine postane svjetski lider u umjetnoj inteligenciji, svemiru, čistoj energiji i robotici.
Podaci koje prikuplja FAST trebali bi omogućiti bolje razumijevanja podrijetla svemira te pomoći u potrazi za znacima života izvan našeg planeta.
Lov na talente
Kina je objavila da će u 2021. primati zahtjeve stranih znanstvenika koji se žele koristiti FAST-om.
Naš znanstveni odbor teži da FAST ubrzano bude otvoren međunarodnoj zajednici, kaže Wang.
John Dickey, profesor fizike na Sveučilištu Tasmania u Australiji, ocijenio je da su kineski rezultati danas zadivljujući. Kina je zacijelo globalno središte znanstvenih istraživanja, na jednakoj razini kao Sjeverna Amerika i zapadna Europa, rekao je.
Znanstvena zajednica (u Kini) jednako je napredna, kreativna i dobro organizirana kao bilo gdje drugdje u naprednom svijetu, rekao je.
Poboljšana ulaganja u znanstvenu inovaciju ubrzavaju se, kaže Denis Simon, stručnjak za kinesku znanstvenu politiku pa podsjeća da je prije samo nekoliko godina "Kina bila smatrana državom koja kaska u znanosti".
Znanstvena i inženjerska zajednica dobiva sve više intelektualne slobode u istraživanju novih ideja i sve se više riskira, kazao je objasnivši da donedavna "kultura izbjegavanja rizika odstupa pred sve snažnijom poduzetničkom kulturom".
A to znači da se provode reforme u obrazovanju novih generacija znanstvenika i inženjera.
Znak promjene je i promjena kineskog mentaliteta od 2018., pa je tako stranim znanstvenicima omogućeno da budu voditelji projekata.
Na mnogo načina konkurencija između Kine i SAD-a danas je utrka za talente - a ta utrka će jačati kao što jača konkurencija između dviju zemalja, zaključio je.
