Duboko ispod površine Marsa, pronađeni su dokazi dviju velikih poplava koje su vjerojatno oblikovale regiju koju je kineski rover Zhurong istraživao otkad je sletio na Crvei planet u svibnju 2021. godine.
Zhurongov radar može penetrirati do 100 metara ispod površine Marsa, a analiza podataka koje je snimio objavljena je u znanstvenom časopisu Nature.
To je vrlo zanimljiv rad, a posebno me se dojmilo koliko duboko mogu vidjeti s ovim radarom, kaže Svein-Erik Hamran, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta u Oslu, koji je analizirao jedine prethodne podatke s radara koji prodire u zemlju s NASA-inog rovera Perseverance.
Što se nalazi ispod Utopia Planitije?
Zhurongovo mjesta slijetanja bila je regija na Marsu poznata kao Utopia Planitia. Riječ je o golemim ravnicama na Marsovoj sjevernoj hemisferi.
Neki su znanstvenici teoretizirali da su voda ili led nekada bili obilježje tog krajolika. Promatranja iz svemira identificirala su sedimentne naslage koje sugeriraju da je ta regija nekoć bila drevni ocean ili potopljena velikim poplavama, a geološke značajke, poput rupičastih stožaca, nalikuju strukturama koje je formirala voda ili led.
U svibnju 2022. istraživači su analizirali infracrvene slike mjesta slijetanja koje je snimio kineski orbiter iznad Marsa, Tianwen-1, te pronašli hidratizirane minerale koji su mogli nastati kada se podzemna voda digla kroz stijene ili kad se led otopio.
No, Utopia Planitia je također mogla biti prekrivena lavom, skrivajući neke od navedenih hidroloških procesa ispod površine. Erupcije vulkana Elysium Mons u prošlosti, istočno od mjesta slijetanja ili druge vulkanske aktivnosti, mogle su prekriti regiju magmom, kao što je primijećeno u drugim dijelovima bazena Utopia Planitije.
Proučavajući najnovije podatke dobivene iz Zhurongovog radara, znanstvenici se nadaju da će shvatiti što se dogodilo i mogu li voda ili led još uvijek vrebati ispod stijena.
Želimo znati što se događa ispod površine, kaže koautor studije Liu Yang, planetarni znanstvenik u Nacionalnom centru za svemirske znanosti u Pekingu.
Radarski podaci
Zhurong je prvi kineski rover na Crvenom planetu i istražuje južni dio regije Utopia Planitia. Radar rovera koji prodire u zemlju odašilje visokofrekventne radiovalove koji mogu prodrijeti u površinu do dubine između 3 i 10 metara i niskofrekventne valove koji mogu doseći i do 100 metara ispod površine, ali zauzvrat nude lošiju rezoluciju podataka.
Autori studije analizirali su podatke niske frekvencije snimljene između 25. svibnja i 6. rujna 2021. godine, na više od 1100 metara terena dok je Zhurong putovao južno od mjesta slijetanja. Radarski signali reflektiraju se od materijala ispod površine, otkrivajući veličinu njihovih zrnaca i njihovu sposobnost zadržavanja električnog naboja. Jači signali obično označavaju veće objekte.
Bez dokaza o tekućoj vodi
Radar, međutim, nije pronašao nikakve dokaze tekuće vode do 80 metara, ali je otkrio dva vodoravna sloja sa zanimljivim uzorcima. U sloju dubokom između 10 i 30 metara, pišu autori studije, refleksijski signali su jačali s povećanjem dubine. Istraživači kažu da je to vjerojatno zbog većih gromada koje leže u podnožju sloja, a manjeg kamenja koje se taloži na vrhu. Stariji, deblji sloj između 30 i 80 metara dubine pokazao je sličan uzorak.
Stariji sloj vjerojatno je rezultat brzih poplava koje su nosile sedimente u regiju prije više od tri milijarde godina, kada je na Marsu bilo puno aktivnosti vode, kaže koautor Chen Ling, seizmolog s Instituta za geologiju i geofiziku, Kineske akademije znanosti. Gornji sloj je mogao biti stvoren drugom poplavom prije nekih 1,6 milijardi godina, kada je bilo puno glacijalnih aktivnosti.
Radarski podaci nisu dovoljni
Chen kaže da je malo vjerojatno da gornji sloj sadrži netaknute tokove lave, jer ima manju sposobnost zadržavanja električnog naboja nego što bi se očekivalo za netaknute vulkanske stijene. Znanstvenici isto tako nisu vidjeli nikakve iznenadne promjene u slojevitosti, što bi se očekivalo kada se tokovi lave susretnu sa sedimentnim materijalom.
Ipak, moguće je da je tanak sloj lave nekada prekrivao gornji sloj i da je postupno razbijen na manje dijelove, kaže Chen. Sami radarski podaci ne mogu definitivno otkriti je li materijal sedimentan ili vulkanski, kaže Xu Yi, planetarni znanstvenik sa Sveučilišta za znanost i tehnologiju Macau.
Radarski podaci dobri su u označavanju slojeva i geometrije materijala ispod površine, ali nisu tako dobri u određivanju njegovog sastava, uključujući i to je li materijal led ili stijena, kaže norveški znanstvenik Hamran.
Autori studije kažu da ne mogu isključiti mogućnost da regija sadrži zakopani slani led.
Dodatni podaci
Sada se očekuju dodatni radarski rezultati, uključujući podatke prikupljene tijekom Zhurongovog kontinuiranog putovanja Marsom i rezultate već obavljenih visokofrekventnih radarskih mjerenja i promatranja orbitalnog radara orbitera Tianwen-1, koji prodiru duboko u planet.
Svi ti dodatni podaci mogli bi pomoći da se razjasne detalji terena. Ovo je samo prvi korak, poručuje Ling.
Izvor: Nature
Vezane vijesti
Ne propustite ni ovo
